Organizacije civilnog društva iskazuju zabrinutost za Bosnu i Hercegovinu zbog rasprava o novoj ulozi OHR-a

Predstavnici organizacija civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, akademske zajednice i apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, okupljeni oko Deklaracije o ustavnim i drugim reformama Bosne i Hercegovine na putu u EU i NATO, održali su Panel na temu “Novo pozicioniranje OHR-a i euroatlantska perspektiva Bosne i Hercegovine”. Nakon održanog Panela usaglašeni su zajednički stavovi i zaključci.

Na sjednicama Vijeća sigurnosti UN-a i Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) došlo je do krupnih razlika o pitanjima opstanka i o ovlaštenjima Ureda visokog predstavnika. Posebno brinu konceptualna neslaganja o ovim pitanjima između SAD-a i evropskih država. Javnost nema informacija o tome kako ove države gledaju na rješavanje nekih ključnih pitanja poput državne imovine. Predstavnici navedenih organizacija civilnog društva izražavaju zabrinutost da bi zbog toga Bosna i Hercegovina mogla postati kolateralna šteta njihovog neslaganja. Svako prolongiranje izbora visokog predstavnika može dovesti do destabilizacije političkih prilika u zemlji i u regionu. Građani su zabrinuti jer nemaju informacija o sadržaju stavova navedenih država.

Građani zaslužuju da znaju stvarne razloge

Podržavamo stav većine građana da je i dalje neophodna snažna uloga visokog predstavnika, uključujući i njegove bonske ovlasti kada je to neophodno. Samo tako može doprinijeti ispunjavanju zahtjeva iz agende 5+2 i time stvoriti uslove za zatvaranje OHR-a.

Zbog djelovanja antidržavnih snaga, koje ne skrivaju ni separatističke ambicije, institucije Bosne i Hercegovine su nefunkcionalne. Napredak Bosne i Hercegovine na evro-atlantskom putu je praktično zaustavljen. Vladajuće garniture još od 2009. godine, kada je donesena prva presuda Evropskog suda za ljudska prava, nisu ništa preduzimale na njihovom provođenju. Teško je očekivati da će se nastaviti ovi procesi bez odgovarajuće uloge OHR-a.

Građani zaslužuju da znaju stvarne razloge zbog kojih je visoki predstavnik napustio tu dužnost. Od njega smo očekivali da u saradnji sa civilnim društvom više doprinese ostvarivanju integracionih procesa i u provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava. Očekujemo da bez odlaganja uspostavi Civilnu komisiju predviđenu Aneksom 10 preko koje bi nevladine organizacije mogle značajno pomoći u ispunjavanju njegovog mandata.

Uloga susjednih država i obaveze iz Dejtonskog sporazuma

Na stabilizaciju prilika u zemlji značajnu ulogu imaju i politike susjednih država koje često nisu u skladu sa njihovim obavezama iz Dejtonskog sporazuma u kojem je u prvoj rečenici propisano: „Strane će, posebno, jedna drugoj u potpunosti poštivati suverenu jednakost, rješavati sporove mirnim putem, te se suzdržati od svakog djelovanja, prijetnjom ili upotrebom sile ili na drugi način, protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge države.“

Ovi stavovi će se dostaviti predsjednicima političkih stranaka koje participiraju u izvršnim i zakonodavnim organima na nivou Bosne i Hercegovine, OHR-u, ambasadorima PIC-a, Hrvatske i Srbije, predstavnicima Delegacije EU i Vijeća Evrope u BiH i medijima.

Stavove su usaglasili predstavnici organizacija civilnog društva: Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpskog građanskog vijeća – Pokret za ravnopravnost, Hrvatskog narodnog vijeća, Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo “La Benevolencija”, Forum parlamentaraca BiH 1990, Centra za promociju civilnog društva, Unija za održivi povratak u BiH, Akademija nauka i umjetnosti BiH, apelanat pred Evropskim sudom za ljudska prava i predstavnici akademske zajednice, navode iz Vijeća za provedbu Deklaracije BiH.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.