Olujić: Svi smo za bolju budućnost i promjene u našoj zemlji

Građani Bosne i Hercegovine u inostranstvu sa intezivnom pažnjom i zabrinutošću prate aktuelnu političku krizu u zemlji koja prijeti da ponovo kreira duboke podjele i rezultira potencijalnim sukobima. To ih je potaknulo da 10. januara u Briselu održe masovne proteste kako bi ukazali međunarodnim zvaničnicima, kao i svjetskoj javnosti, da je važno zaustaviti na vrijeme sve secesionističke i antiustavne aktivnosti koje provode vlasti entiteta Republika Srpska i zadržati mir u zemlji. Još od prve najave protesta 10. decembra 2021, organizatori su pozvali bh. građane da i u drugim gradovima u Evropi i svijetu izađu na ulice s istim porukama. U međuvremenu, protesti su najavljeni u Ženevi, Londonu, Otavi, Torontu, Oslu, Rimu, Beču, Štokholmu, Geteborgu (i drugim gradovima Švedske).

Krovna organizacija bh. udruženja u Nizozemskoj Platform BiH organizator je protesta koji će okupiti naše, ali i druge građane Evrope i poslati jasnu poruku institucijama EU. O ovim protestima kao i angažmanu bh. dijaspore u svijetu za Radio Federacije govorila je Aida Olujić, članica inicijativnog odbora protesta.

S obzirom na napetu političku situaciju u Bosni i Hercegovini koja prijeti njenoj sigurnosti i stabilnosti, građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive u dijaspori podigli su svoj glas. Nakon nedavno održane demonstracije u Bonnu pod nazivom "5 do 12 za jedinstvo Bosne i Hercegovine", organizovanu od bosanskohercegovačkih udruženja u Saveznoj Republici Njemačkoj, protestovati su odlučili i naši građani u drugim evropskim zemljama. O čemu se radi?

„Radi se o protestnom mitingu građana Bosne i Hercegovine, koji žive u inostranstvu ili dijaspori. Bosanskohercegovačka dijaspora je do sada većinom do sada bila otprilike kao kameni spavač koji iz daljine gleda, ponekad i tiho komentariše, koja je vjerovala u promjene i nadala se boljem životu za sve naše građane Bosne i Hercegovine. Međutim situacija u našoj zemlji trenutno, a i iz godine u godinu, u svim poljima, od ekonomije, zdravstva, socijalne skrbi, školstva, pa čak i do vladavine prava pada u jedan nepregledni crni ponor. Sad se bh dijaspora probudila i kaže dosta! Mi kažemo dosta 10-tog januara u Briselu. Ovo je naš vrisak da spasimo domovinu.Mi želimo i mi možemo da pokažemo da svi zajedno smo za bolju budućnost i velike promjene u našoj zemlji.“.

Krovna organizacija bh. udruženja u Nizozemskoj Platform BiH poziva na proteste koji će se održati na Luksemburgškom trgu u Briselu. Planirano je da se pošalju i određene poruke?

„Poruke koje mi želimo da pošaljemo ovim protestom kao građani Bosne i Hercegovine i kao sve demokratske i suverenističke snage u Bosni i Hercegovini, bh dijaspora ne želi da svoju političku borbu svede na mape, teritorije, granice unutrašnje, regionalne, etničke ili druge podjele. Već smo isključivo orijentisani i vođeni vrijednostima evropskog i euroatlantskog liberalizma i antifašizma. Vrijednostima demokratije bazirane na prirodnim ljudskim i građanskim slobodama i pravima. Vrijednostima slobode, jednakosti i zajedništva svih građana Bosne i Hercegovin. Bez obzira na vjeru, etniju ili porodično porijeklo. Na tim vrijednostima mi želimo obnovu i izgradnju novog bh društva. Vođeni ovim principima, mi ne možemo prihvatiti politička uređenja koja su ograničenja ili diskriminacije, kao ni teritorije koje su nastale kao plod ratnih zločina, neofašističkih ideologija i aktera koji su te zločine provodili , a sada se na njima bogate i grade neke nove zločinačke političke podjele“.

Za gdje su sve planirani protesti?

„Centralna manifestacija će biti u Briselu 10 januara (tad je prvi radni dan u zemljama EU nakon novogodišnjih i božićnih praznila) koja će početi u 12 sati. Istovremeno će se u skoro cijeloj Evropi od Norveške, Švedske, Danske, Njemačke, Austrije, Engleske, Francuske, Italije, Amerike pa čak i Australije odvijati manifestacije. E sad sa obzirom na vremenske razlike Amerika će početi nešto ranije, oni će početi 9 –tog, onda dolazi Evropa na red, onda završavamo sa Norveškom. Tako kad pogledate tog 10 – tog januara ćemo biti prisutni 24 sata u cijelom svijetu. Jer naša akcija je Svijet za Bosnu. Tako da će svi Bosanci i Hercegovci koji se nalaze bilo gdje na svijetu taj dan ako ne mogu da dobiju slobodan dan, ako žele da pokažu da su srcem za jedinstvenu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu pozivam ih da puste našu himnu, stave zastavu Bosne i Hercegovinu i to snime i okače na socijalne mreže. Ostali koji mogu neka dođu u Brisel, tako da taj jednostavno bude dan Bosne i Hercegovine, nas svih koji želimo jedinstvenu, nedjeljivu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu.“

Nakon skupa, organizatori i učesnici će uputiti pismo Tužilaštvu BiH, sa zahtjevom da se krivično procesuiraju sve stranke i pojedinci koji krše zakone i narušavaju vladavinu prava u Bosni i Hercegovini. Otvoreno pismo bit će upućeno i svim političkim dužnosnicima u EU?

„Da naš izlazak tog 10 – tog januara ne bi bio samo izlazak tog dana, ostavit ćemo nešto iza sebe. Mi se borimo za vrijednosti liberalnog društva i evropske demokratije kao što je recimo Belgija u kojoj će biti protesti, Briselu, u sjedištu EU i njima ćemo predati pisma u kojim stoje naši ciljevi, naše ideje, a pismo ide prvo od kralja Filipa u Belgiji, preko generalnog sekretara NATO-a, ambasadama Kvinte u Belgiji, svim EU institucijama, EU parlamentarcima, Komisiji, službenicima. Naravno poslat ćemo i UN-u, generalnom sekretaru UN. Ključnim figurama UN, a između ostalih naši prioriteti su predsjednik Francuske, predsjednik SAD-a . To su ljudi koji već znaju šta se dešava u Bosni i Hercegovini i šta se dešavalo u našoj zemlji. I sada će znati šta mi kao građani Bosne i Hercegovine istinski želimo za našu zemlju.“

Sa obzirom na to da su rijetka lobiranja za državu Bosnu i Hercegovinu, možemo li ovo nazvati nekom vrstom lobiranja?

„Naravno da ovo možemo nazvati lobiranjem. A ovim putem pokazujemo kojim pravcem želimo da naša država želi da ide.“

Položaj BH dijaspore? Kakav je odnos države prema dijaspori?

„Lično mislim da to zavisi od čovjeka do čovjeka. Vi ako ste u mogućnosti da uradite nešto, da pomognete drugima, da napravite bolji suživot, pogotovo mi koji živimo vani i koji volim Bosnu i Hercegovinu i koji smo imali mogućnost da upoznamo druge sisteme, da vidimo mogućnosti kako se mogu neke stvari da promjene tako se i ponašamo. Recimo ja samprivržena za Maglaj, pošto sam živjela jedno vrijeme u Maglaju. Maglajska opština uvijek ima sluha za Bosanskohercegovačku dijasporu, pogotovo za Maglajsku dijasporu. Nama su uvijek vrata otvorena. Sada z Novu Godinu je bio upriličen banket za dijasporu koja je došla za novogodišnje i božićne praznike u Maglaj. Između ostalog tu se pojavila inicijativa da se napravi nekakav fond koji bi pomogao starterima – mladim privatnicima da pokrenu svoj biznis, a to je došlo od strane Omersoftića koji isto tako živi vani. U suštini to zavisi od čovjeka do čovjeka koliko želi da pomogne, a mi smo svi u mogućnosti da pomognemo.“

Novčane doznake i ostali lični transferi naše dijaspore čine oko 10% posto bruto domaćeg proizvoda BiH. Ovakav angažman bh. građana, koji žive i rade izvan BiH, omogućava potrošnju koja je veća od naše domaće proizvodnje, a samim tim i viši životni standard od onoga koji sebi mogu priuštiti građani BiH ekonomskim aktivnostima koje se odvijaju unutar zemlje.

„Ja sam učestvovala na na kongresu Svjetskog saveza dijaspore i jedan od govornika je bio član kabineta direktora Centralne banke BiH. Tada smo prvi put čuli informacije o ciframa iz 2019 godine, a bili su i rezultati prvog kvartala 2020. koji su se prepolovili. Mi smo svi svjesni da bosanskohercegovačka dijaspora želi da pomogne ne samo svoju rodbinu i prijatelje nego i cijelu Bosnu i Hercegovinu. A to radimo svojim dolaskom i pomažući svojim najbližim koji su u Bosni i Hercegovini sa imaju nekakav normalan život koji nažalost sa njihovim primanjima nažalost nemaju. Tako da u tom domenu, dijaspora je svjesna toga. Ali sa druge strane mi napokon očekujemo i nadamo se reformi i slobodnom tržištu u Bosni i Hercegovini da bi svi zajedno mogli da napravimo bolju zemlju“.

Na koji način bh dijaspora može uticati na boljem predstavljanju Bosne i Hercegovine u svijetu?

„Bosanskohercegovačka dijaspora, konkretno u Holandiji je jedna od grupa koja se najviše asimilirala u holandsko društvo. Mi smo jako vrijedni, pošteni smo ljudi, volimo da radimo i volimo da gradimo i društvo u kojem vi imate prostor to prepozna. Evo i na ovom skupu, prisustvo i obraćanje europarlamentarke Tineke Strik na ovom skupu koji će biti u Briselu je izuzetno važno. Mi koji živimo u kraljevini Nizozemskoj svoje političko mišljenje i stavove kroz naš parlament šaljemo u evropski parlament. Gospođa Strik je naš glas. Ovim putem svi Bosanci i Hercegovci u svojim zemljama u kojim trenutno žive također mogu da utiču na svoje evropske parlamentarce i da svi zajedno na parlamentaran način borimo se za bolju budućnost naše Bosne i Hercegovine“.