Održan okrugli sto i otvorena izložba o Mehmedu Mujezinoviću i Fejzulahu Hadžibajriću

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je održan okrugli sto i predstavljena je izložba Mehmed Mujezinović i Fejzulah Hadžibajrić, povodom 110 godina od njihovog rođenja, a u okviru Tezkiretname, programa institucionalnog obilježavanja datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.

Današnjim okruglim stolom i izložbom zatvorena je i manifestacija “Pamćenje svijeta - otrgnuto od zaborava” koja se tokom protekle dvije sedmice održavala u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, javila je MINA.

Zamjenik reisul-uleme  Enes-ef. Ljevaković govoreći o značaju Tezkiretname rekao je da se tim projektom nastoji tok odrođavanja od vlastite historije okrenuti u suprotan pravac, te da je taj proces započet sa stjecanjem slobode i polahko se razvija i jača.

- Tezkiretnama je snažan impuls na tom putu i rezultati će, ako Bog da, biti veliki i vidljivi. Unutar tog projekta danas se sjećamo dvojice naših velikana, Mehmed-ef. Mujezinovića i Fejzulah-ef. Hadžibajrića. Obojica su rođeni 1913. godine i obojica su svojim načinom života, svojim odgovornim radom, svojom posvećenošću ostavili dubok trag u našoj kulturi. Uz ostalo, bili su i plodni autori, prevodioci s više jezika, i za sobom su ostavili mnoga pisana djela - rekao je Ljevaković.

Napomenuo je da sjećanje ne treba biti samo sebi svrha, te da mora biti živo i svrsishodno kao što su Mehmed-ef. Mujezinović i Fejzulah-ef. Hadžibajrić bili uzorni ljudi i živi primjeri vrijednosti koje su prenosili, koje su zagovarali i kojima su služili, svaki u svom području djelovanja.

- Danas su nam veoma potrebni ljudi njihovih karakteristika, a čini se da ih je veoma malo, ili ih nema - zaključio je Ljevaković.

U prvom bloku okruglog stola o životu i djelu Mehmeda Mujezinovića govorili su Ismet Bušatlić, bivši dekan i profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Meho Manjgo, arhivist u Fondu specijalnih zbirki u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. U svojim izlaganjima oživjeli su sjećanja, između ostalog, i na njegov doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke u kojoj je svojevremeno radio.

Drugi blok je posvećen životu i djelu Fejzulaha Hadžibajrića, o kojem su govorili direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić, Emrah Seljaci, turkolog i podmladak Gazi Husrev-begove biblioteke, i profesor Hadžem Hajdarević, bh. pjesnik i pisac, predsjednik Društva pisaca BiH.

Lavić je istakao da je potrebno mnogo vremena da bi se rasvijetlilo djelo i život Fejzulaha Hadžibajrića.

- Dobar dio života, skoro trideset godina, radio je kao bibliotekar, bavio se knjigom i družio se s njom. U svojstvu autora potpisao je tri knjige, stotinu pedeset šest radova, pet prevedenih knjiga i dvadeset sedam radova je preveo. Svojom rukom je osam djela prepisao. Sarađivao je sa svim našim glasilima. U časopisu Anali Gazi Husrev-begove biblioteke objavio je jedanaest naučno istraživačkih preglednih radova. Pisao je o Abdulahu Bošnjaku, Šejhu Mustafi Garibiji ... Pisao je putopise, nekrologe, biografije znamenitih alima u bivšoj Jugoslaviji - naveo je, između ostalog, Lavić.

Emrah Seljaci je govorio o šejhu Fejzulahu Hadžibajriću, rekavši da pripada generaciji koja ga nije imala priliku lično upoznati ali da ga doživljava kao učitelja.

- Njegova pisana zaostavština novim generacijama može poslužiti kao idealan kažiput na putu spoznaje i duhovnog upotpunjenja. Život hazreti šejha je primjer i šejhovima današnjice - ukazao je Seljaci.

Napomenuo je da je neizostavno istaknuti da je Hadžibajrić bio mesnevihan, i da je obnovio tradiciju kazivanja Mesnevije u Sarajevu.

Hadžem Hajdarević je rekao da se na okruglom stolu govori o ljudima koji su nas veoma zadužili. Kazivao je o svojim susretima u ličnom i profesionalnom životu s Mjezinovićem i Hadžibajrićem.

- Mehmed Mujezinović je istraživao ono što je bilo zapisano u kamenu, u tvrdom materijalu. Šta bismo mi znali o mnogim našim haremima, natpisima i džamijama, o svemu onome što je bešćutno porušeno, da nije bilo ljudi poput Mehmeda Mujezinovića? I šta bismo uopće znali o ukupnom duhovnom naslijeđu da nije bilo Fejzulaha Hadžibajrića? Dok je Mehmed Mujezinović iz kamena kao informaciju prenosio znanja i iskustvo života, kod Hadžibjarića je to bilo u nekom fluidu jezika -  kaže Hajdarević

Dodao je da je jezik najdirektniji Božiji dar čovjeku koji nastoji u svakom trenutku i svakom životnom momentu, uzvisiti Tvorca i nastaviti priču o onome što treba da prenosi budućim generacijama.

Ovakvi susreti su jako važni i šta god budu oduzimali i rušili, barem nam neće ugušiti sjećanja -  zaključio je Hajdarević.

Prigodnu izložbu o velikanima Mehmedu Mujezinoviću i Fejzulahu Hadžibajriću priredili su uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke Ruhulah Hodžić, Adnan Ćurovac i Ali Drkić.

federalna.ba/Fena