NVO i pojedinci iz regiona traže da prestane relativizacija i veličanje ratnih zločina u Srbiji

Više stotina organizacija civilnog društva i pojedinaca iz regiona najoštrije je osudilo fizički napad na književnika i aktivistu Vladimira Arsenijevića u Beogradu, kojim je spriječena i komemoracija povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, te pozvalo institucije Srbije da 11. juli uvrste u zvanični kalendar datuma koji se obilježavaju i time doprinesu izgradnji trajnog mira kroz kulturu sjećanja zasnovanu na činjenicama.

U zajedničkom saopćenju, koje je od 12. jula potpisalo gotovo 600 organizacija i pojedinaca iz Beograda, Sarajeva, Zagreba, Prištine i Podgorice, od najviših državnih zvaničnika Srbije traži se da "nedvosmisleno i javno priznaju genocid u Srebrenici, raskinu s praksom relativizacije i veličanja ratnih zločinaca i osude svaki vid historijskog revizionizma", jer bez toga ovakvi napadi "ostaju izgledna posljedica, a ne izuzetak".

Mediji i javnost u regionu pozivaju se da ne dozvole normalizaciju nasilja i govora mržnje usmjerenog protiv onih koji se bave kulturom sjećanja i suočavanjem s prošlošću, a regionalne i međunarodne organizacije, ambasade i institucije Evropske unije da osude ovaj napad, prate razvoj događaja i javno ukažu na odgovornost srbijanskih institucija za atmosferu u kojoj se ovakvi napadi dešavaju.

Književnik Vladimir Arsenijević objavio je da je pretučen 11. jula ujutro u Beogradu, uoči najavljene komemoracije za žrtve genocida u Srebrenici. Ispod Brankovog mosta, gdje je trebala biti održana komemoracija, dočekala ga je grupa od 20 do 30 osoba, fizički ga napala i prijetila mu, a prostor ispisala porukama kojima se veličaju osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić i Vojska Republike Srpske.

Kao posljedica napada, planirana komemoracija otkazana je iz sigurnosnih razloga.

U zajedničkom saopćenju organizacija civilnog društva i pojedinaca iz regiona navodi se da "prizor organizirane grupe koja sačekuje i fizički napada bilo koga samo zato što se sprema odati počast žrtvama pokolja, dok prostor ostavlja ispisan porukama kojima se veličaju ratni zločinci, užasavajuće podsjeća na obrazac fašističkih crnokošuljaša koji su uoči i tokom Hitlerovih ofanziva u Drugom svjetskom ratu organizirano prebijali i zastrašivali neistomišljenike na ulicama, kako bi javni prostor očistili od neposlušnih glasova prije nego što nasilje potpuno zavlada".

Potpisnici izjave smatraju da "takva paralela nije pretjerana, već predstavlja ozbiljan alarm koji zahtijeva širok protest u znak podrške građanskim aktivistima, među kojima je i Arsenijević".

Potpisnici zajedničke izjave smatraju da napad na Arsenijevića nije ni prvi ni izolirani incident, već direktna posljedica višedecenijske politike poricanja i relativizacije genocida u Srebrenici, koju vode zvanične institucije i većina medija u Srbiji.

"Odbijanje da se genocid nedvosmisleno prizna, uporedo veličanje osuđenih ratnih zločinaca i odsustvo sistemske osude historijskog revizionizma stvaraju atmosferu u kojoj nasilje nad onima koji insistiraju na istini postaje moguće, pa i očekivano", upozorava se u tekstu.

Potpisnici zajedničkog saopćenja smatraju da odgovornost za napad ne snose samo neposredni napadači, već i institucije koje godinama toleriraju i podstiču narativ poricanja, čime šalju poruku da će i nasilje nad braniocima kulture sjećanja proći bez ozbiljnih posljedica.

Sprječavanje mirne komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici predstavlja napad ne samo na Arsenijevića kao pojedinca, već i na pravo žrtava i njihovih porodica na dostojanstveno sjećanje, kao i na osnovna načela slobode okupljanja i izražavanja u Srbiji, dodaje se.

Prisustvo grafita koji veličaju ratne zločince na mjestu planirane komemoracije očigledan je simptom sistemskog poricanja genocida, koje se u Srbiji odvija uz podršku države.

Potpisnici peticije izražavaju punu solidarnost s Vladimirom Arsenijevićem i koalicijom nevladinih organizacija "Ljudi pamte ljude", ističući da Arsenijević decenijama, kroz rad udruženja Krokodil i lični angažman, gradi prostor za dijalog, kulturnu razmjenu u regionu i na svjetskom nivou te kontinuirano ulaže trud u suočavanje s naslijeđem ratova devedesetih na osnovu činjenica.

Napad na njega je napad na sve nas koji se bavimo istim poslom, dodaje se u saopćenju uz poziv nadležnim institucijama Srbije da hitno istraže napad, identificiraju i procesuiraju sve učesnike i nalogodavce, uključujući eventualne organizatore i podstrekače, kao i da osiguraju fizičku sigurnost Vladimira Arsenijevića i svih aktivista.

Peticija se može potpisati OVDJE. 

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.