Milioni maraka javnog novca u BiH završili kod politički povezanih nevladinih organizacija

Više od 46 milijuna maraka javnog novca završilo je u rukama nevladinih organizacija. Preciznije – 3.100 grantova otišlo je u ruke 2.052 nevladine organizacije u BiH, u čiji je rad izravno uključeno 198 osoba povezanih s politikom, i to javnih dužnosnika ili kandidata na izborima. Revizori, ali i Transparency International BiH upozoravaju kako nema javnih poziva, mjerljivih kriterija niti kontrole trošenja. Da li je linija između javnog interesa i političke podobnosti postala nevidljiva?

Bez jasnih kriterija, pravila i javnih poziva

Milioni maraka javnog novca. Od državnog preko entitetskih nivoa podijeljeni su bez jasnih - kriterija, pravila, javnih poziva, naveo je Transparency International. Spisak dobitnika je dug. Među njima – sportisti, grobari, youtuberi, animatori, glumci a i političari u rukovodstvu udruženja. U sistemu u kojem se javni novac dijeli po diskrecionom pravu ministra otvara se opravdano pitanje šta su stvarni kriteriji - poznanstvo, politička podobnost, veze ili kvalitet projekta?

„Neko će kazati, ali to je samo 50 hiljada maraka. Ali to je u koročnici više od 4 miliona konvertibilnih maraka koje ministri i ministrice podijele daleko od očiju javnosti, na neki način koji je nemoguće propitati s aspekta opravdanosti, učinkovitosti, korisnosti itd. Dakle, osnovni kriterij je više cijelo pravo, ali koji su posljedinski kriteriji? Posljedinski kriteriji, sudeći po spisku korisnika tog novca, su poznanstvo, politička podobnost, političke veze itd“, iznosi novinarka Rubina Čengić.

Najviše podržana boračka udruženja

Sa 6,4 miliona maraka Vlada RS-a podržala je nevladina udruženja, najviše boračka. O tome kako je i gdje potrošen taj novac, Vlada ne želi odgovorit, iako je sud u tri navrata donio presude da im te informacije dostave. Posebno je, tvrde, indikativan primjer dodjele najvećeg pojedinačnog iznosa – 710.000 maraka na ime Udruženja penzionera.

„Da je 700.000 maraka, odnosno najveći pojedinačni iznos sredstava u Republici Srpskoj, dobilo Udruženje penzionera koje je pred ove prijevremene izbore izašlo na preskonferenciju i otvoreno podržalo kandidata jedne političke, vladajuće partije, iako je po svim zakonima udruženjima zabranjeno da se bave političkim aktivnostima. Predsjednik udruženja penzionera došao je na tu funkciju direktno sa mjesta predsjednika aktiva penzionera SNSD-a u Banja Luci, dakle direktno sa jedne stranačke funkcije, upozorava Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću Transparency Internationala BiH.

Dva projekta i ukupno 100.000 KM

Na državnom nivou sličan obrazac primjećuje se u dobojskom udruženju čiji predsjednik, Amir Hurtić, aktivni političar u entitetskoj skupštini, dobio je sredstva iz tekuće budžetske rezerve Vijeća ministara, te dodatne grantove iz Ministarstva za raseljena lica i izbjeglice. Dva projekta i ukupno 100.000 KM u jednoj godini.

Traljić objašnjava: „Radi se, dakle, o srodniku ministra, što znači da su sredstva dodijeljena unutar Vijeća ministara koje ih raspodjeljuje. Generalno, uredi za reviziju godinama ukazuju da je problematično to što se sredstva sa državnog nivoa dodjeljuju bez javnog poziva i bez jasnih, mjerljivih i utvrđenih kriterija.“

Novac često završava tamo gdje je politički najbliži

Šta je presudilo pri dodjeli ovih sredstava - političke ili pak rodbinske veze – ni resorni ministar Hurtić niti zastupnik Hurtić i po potrebi aktivista – nisu nam odgovorili. Slične veze i u Federaciji BiH. Srodnici i partijske kolege inkasirali su desetine hiljada maraka. Primjer, delegat u Federalnom domu naroda Ivo Šimunović, koji je godinama već član Predsjedništva Udruge 13. rujan Jajce.

Traljić zaključuje: „Radi se o licima koja su direktno povezana sa HDZ-om. Osim što Vijeće ministara dodjeljuje sredstva, odobrio ih je i Dragan Čović kao zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda. Brojni su primjeri udruženja koja na ovaj način finansiraju svoje aktivnosti i kroz stavove se javno promovišu, što predstavlja sukob interesa prema zakonu u Federaciji, a problem i dalje postoji.“

U sistemu u kojem se po vlastitom nahođenju dodjeljuju sredstva novac često završava tamo gdje je politički najbliži. Pa prostor za zloupotrebe postaje pravilo a ne izuzetak - a krug netransparentnosti od dodjele do potrošnje se zatvara, dok konstatacije revizora da javni resursi ne prate javni interes ostaju u izvještajima koji često nisu obavezujući a milioni odlaze bez traga.

 „Mnogo je ljudi i organizacija koji trebaju ili zaslužuju novac, ali ne poznaju nikog ministra ili zastupnika da bi se obraćali“, zaključuje Čengić.

federalna.ba