Nova knjiga Saide Mustajbegović "Ani Radošević, poetesa pokreta"
(Izvor: Imrana Kapetanović)

Nova knjiga Saide Mustajbegović "Ani Radošević, poetesa pokreta"

"Ani Radošević, poetesa pokreta" autorice Saide Mustajbegović biografija je te operne rediteljice, suosnivačice sarajevske avangardne grupe Collegium Artisticum 1939-1941. i svojevrsno svjedočenje balkanskih ali i evropskih politika i umjetnosti u devet decenija njenog života.

Priča koju je Mustajbegović ispričala o ovoj iznimnoj umjetnici rođenoj 1915. u Češkim Buđejovicama protkana je znanim ali i manje znanim historijskim događajima u epohi koju je Čehinja Ani Rajs alijas Radošević živjela-piše za Fenu Nermina Omerbegović.

Na prostore Kraljevine Jugoslavije došla je u vrijeme kada se Evropom širio plamen fašizma. Pridružila se sarajevskim umjetnicima koji su prvi otpor pružili umjetnošću a onda je sa baletankama i knjigom poezije otišla i na prve ratne linije. Nakon rata aktivno je učestvovala u izgradnji kulturnih institucija.

Ispisivanjem njenog života na stranice knjige zabilježeno je svjedočanstvo o važnosti – značaju angažmana umjetnika u najmračnijim vremenima dvadesetog stoljeća. Ani Radošević bila je suosnivačica sarajevske avangardne grupe Collegium Artisticum 1939-1941; članica Kazališta narodnog oslobođenja koje je igralo na prvim borbenim linijama a u Jajcu tokom drugog zasjedanja AVNOJ-a, osnovalala je srednju baletsku školu u Beogradu Lujo Davičo itd. Sudjelovala je u obnovi baletske i operne scene u ratom razrušenom Beogradu.

Radila je kao koreografkinja a kasnije i operna rediteljica. Na prestižnim svjetskim opernim scenama sarađivala je sa velikanom i oskarovcem Francom Zeffirellijem, koji ju je predstavljao najdražom svojom koreografkinjom a u Amsterdamu je sarađivala sa Raymondom Rouleauom.

Njen angažman u umjetnosti trajao je i kada se profesionalno povukla a zanimljivo je da su neki programi izvođeni i nakon što je preminula 2004. u Beogradu.

U recenziji knjige 'čapkolog' (jedan od najvećih stručnjaka za djela braće Čapek u Češkoj) Hasan Zahirović je između ostalog napisao da je zahvaljujući studiji Mustajbegović zabilježena još jedna vrijedna i zapažena umjetnička i ljudska priča.

-U njenoj interpretaciji vidimo Ani Radošević, talentiranu umjetnicu koja je svojim izvanrednim umijećem obogatila pozornicu srednje Evrope, reprezentativni primjer profesionalne predanosti, rada i strasti prema umjetnosti. Gdje god da se preselila za "većom" scenom permanentno se usavršavala i educirala posebno u oblasti glume i plesa. Njen životni put bio je ispunjen hrabrošću, strašću prema umjetnosti, odanošću prema kolektivu i nepokolebljivom predanošću svojim umjetničkim idealima - smatra Zahirović.

U izjavi za Fenu autorica knjige "Ani Radošević, poetesa pokreta" Saida Mustajbegović je kazala da je za Aniku Rajs prvi put čula kada je dobila prve informacije o avangardnoj grupi Collegium Artisticum koja je od 1939. do 1941. godine djelovala u Sarajevu. Mustajbegović ističe da se Ani/Anika Radošević uz tri druga osnivača navodi kao ravnopravna članica – Collegium Artisticum osnovali su dirigent Oskar Danon, slikar Vojo Dimitrijević i arhitekta Jahiel Finci.

"S prva me zbunjivalo što sam nailazila na različita imena Ani, Ana ili Anika i prezimena Špicerova, Rajs ili Radošević. A ti različiti "identiteti" zapravo dosta govore o našem odnosu ka prošlosti i vrijednim ljudima zahvaljujući kojima baštinimo mnogo umjetnički vrijednog i značajnog. Radeći na istraživanju o Collegium Artisticumu za početak sam upravo taj čvor morala raspetljati. Tako me vremenom njena strast s kojom je živjela umjetnost, dosljednost prosto zadivila. Te moje prve impresije o njoj, poštovanje i zahvalnost mislim da se reflektovalo i kroz moje pisanje. S kraja djelovanja grupe Collegium Artisticuma je priča-legenda o Ani Rajs koja je u predstavi "Zašto plače Ema" kao balerina odplesala Smrt fašizmu na tipkama koje je oslikao naš akademski slikar Ismet Mujezinović (također član Collegum Artisticuma). Ispričao mi ju je slikar, sin Ismetov, Ismar Mujezinović. Tako sam zamislila svoju prvu sliku Ani. U predstavi slova su bila djeca s kojima je Ani uradila svoju prvu koreografiju. I tako je nekako simbolično počela ispisivati smrt fašizmu koje je živjela kroz decenije - podvukla je Mustajbegović.

Autorica knjige koja po prvi put približava djelo ove svestrane umjetnice Saida Mustajbegović kazala je u razgovoru za Fenu da istraživanja za ovu knjigu nisu bila jednostavna.

- Višejezični materijali u različitim formama, na dva kontinenta i puno pomagača. Prva mi je pomogla Ognjenka Finci, kćerka jednog od osnivača Collegium Artisticuma. Pomogla mi je da stupim u kontakt sa pokojnom Reom Živković, pokćerkom Ani Radošević. Kada sam se 2001. godine odlučila za prvu knjigu o Ani, ona mi je pomogla da skupim materijale iz kućne ali i arhiva beogradskih institucija kulture. Taj posao je nastavio prošle zime njen sin Marko koji živi u Kanadi. Hasan Zahirović mi je pomagao u Češkoj. Badema Pitić mi je pomogla u Americi. Moj bratić Hamza vrijedno je kopirao i pohodio sarajevske biblioteke i pomagao mi. A knjigu je omogućila profesorica Zilka Spahić Šiljak - podvukla je Saida Mustajbegović. 

Vizual knjige sa naslovnicom uradio je akademski kipar Adis Fejzić koji je svu tipografiju rukom uradio.

Knjiga "Ani Radošević, poetesa pokreta" autorice Saide Mustajbegović bit će predstavljena u četvrtak, 13. juna u 19 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Izdavač je TPO Fondacija, a suizdavači su društvo La Benevolencija i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

federalna.ba/Fena

knjiga