Njemačka podijeljena oko vojnog roka: Mladi protiv regrutacije, vlast pod pritiskom zbog sigurnosti

Debata u Njemačkoj o vojnoj obavezi otkriva sve veći generacijski jaz dok Evropa jača odbranu usred rata u Ukrajini i neizvjesnosti oko američkih sigurnosnih garancija.

Njemačka je ukinula obavezni vojni rok 2011. godine, ali ruska invazija na Ukrajinu i promjene u američkoj politici prema NATO-u vratile su pitanje regrutacije u politički fokus.

Berlin nije formalno obnovio vojni rok, ali je usvojio model prema kojem muškarci sa 18 godina moraju ispuniti upitnik o spremnosti za služenje u Bundeswehru, dok žene mogu učestvovati dobrovoljno.

Sigurnosni analitičar Rafael Loss izjavio je da Evropa mora postati vojno samostalnija.

„Potrebno nam je više ljudi i više evropske odbrane od strane Evropljana, za Evropljane“, rekao je.

Ipak, među mlađim Nijemcima raste otpor prema mogućem povratku regrutacije.

Istraživanje Evropskog vijeća za vanjske odnose pokazalo je da se osobe od 18 do 29 godina većinski protive obaveznoj vojnoj službi, dok starije generacije uglavnom podržavaju njeno vraćanje.

Bundeswehr trenutno ima oko 185.400 aktivnih vojnika, dok strategija predviđa ukupno 460.000 pripadnika do sredine 2030-ih, uključujući rezerviste.

Omladinski aktivista Bela Breitner rekao je da mladi debatu vide kao dio šire militarizacije društva.

„Naša vlada otvoreno govori da želi biti spremna za rat 2029. godine“, rekao je.

Dodao je da ulaganje u vojsku vrši pritisak na socijalne usluge i životni standard građana.

Student prava Ahmet Deveci također se usprotivio mogućem povratku vojnog roka, navodeći pravne, etičke i vjerske razloge.

Istakao je strah da bi Njemačka mogla biti uvučena u strane sukobe kroz širenje vojne politike.

Rafael Loss smatra da Njemačka ne treba graditi dominantnu vojnu silu, već jačati odbranu zajedno s evropskim partnerima i NATO savezom.

federalna.ba/AA