Više od 420.000 e-mailova otkriva kako je njemačka krajnja desnica godinama gradila veze s Trumpovim krugom

Više od 420.000 e-mailova i hiljade internih dokumenata procurjelih iz njemačke krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) otkrivaju kako su njeni čelnici godinama pokušavali pridobiti Donalda Trumpa i njegove najbliže saradnike, nudeći političku podršku i tražeći zauzvrat pomoć Washingtona. Arhiva pokazuje da je stranka Trumpa još nakon njegove prve izborne pobjede 2016. vidjela kao potencijalnog saveznika, a da je u pokušajima uspostavljanja veza s njegovim krugom išla toliko daleko da je pažljivo sastavljala čestitke prepune laskanja i u njima tražila američku podršku za vlastite političke ciljeve, stoji u istraživanju koje je objavio The Guardian.

Dokumenti, koje je novinarima dostavila organizacija za transparentnost Distributed Denial of Secrets (DDoSecrets), obuhvataju period od osnivanja AfD-a 2013. godine do danas, a većina ih potječe iz vremena prije 2019. godine. Osim pokušaja približavanja Trumpu, otkrivaju i kontakte visokih funkcionera AfD-a s njegovim ideologom Steveom Bannonom te nastojanja da se uspostave veze s američkim zvaničnicima i desničarskim medijima.

Nakon što je Trump prvi put izabran za predsjednika SAD-a 2016. godine, visoki zvaničnici AfD-a dugo su usaglašavali formulacije izrazito poniznog telegrama s čestitkom, u kojem su mu, između ostalog, poželjeli da mu se „ostvare nade kao osobi“.

AfD je postao političko utočište za birače protivnike imigracije nakon što je u Njemačku tokom 2015. i 2016. godine stiglo 1,2 miliona izbjeglica. Stranka je 2017. prvi put ušla u Bundestag, osvojivši 12,6 posto glasova. Na saveznim izborima u februaru 2025. godine zauzela je drugo mjesto s 20,8 posto podrške, dok se sada nalazi na vrhu nacionalnih anketa s približno 30 posto.

U septembru je AfD osvojio 43,8 posto glasova u istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sachsen-Anhalt. Stranka sada pokušava formirati prvu vladu jedne njemačke savezne pokrajine pod vodstvom krajnje desnice od završetka Drugog svjetskog rata.

Trump je pozdravio izborni rezultat AfD-a u Sachsen-Anhaltu objavom na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Poruku je završio njemačkom verzijom svoje krilatice „Make America Great Again“, odnosno skraćenicom „MGGA!!!“.

Njemačka domaća obavještajna služba prati AfD kao organizaciju za koju se sumnja da je ekstremno desničarska, dok su nadležne službe u pojedinim saveznim pokrajinama pet regionalnih ogranaka stranke već klasificirale kao potvrđeno ekstremističke organizacije.

Björn Höcke, čelnik stranke u centralnoj njemačkoj pokrajini Thüringen, 2024. godine osuđen je zbog svjesnog korištenja slogana paravojnog krila nacističke stranke, SA. Političari AfD-a učestvovali su i na sastanku s ekstremistima na kojem se razgovaralo o planu masovne deportacije.

U izbornom programu za 2025. godinu AfD je zatražio ukidanje sankcija Rusiji i obnovu gasovoda Nord Stream. Gotovo sve ostale njemačke stranke održavaju takozvani zaštitni zid prema AfD-u, odbijajući formiranje vlasti s tom strankom.

Mediji, među kojima je i The Guardian, izvještavali su o naizgled prijateljskim kontaktima između AfD-a i američkog State Departmenta tokom drugog Trumpovog mandata.

Dokumenti koji su procurili pokazuju da su predstavnici AfD-a ubrzo nakon Trumpove pobjede na izborima 2016. počeli tražiti podršku Bijele kuće za svoje političke ciljeve. Druga prepiska otkriva kako su se razvijali politički odnosi između visokih funkcionera stranke, među kojima je i njena današnja čelnica Alice Weidel, te Stevea Bannona, jednog od najutjecajnijih ideologa Trumpovog pokreta.

Podatke je novinarima dostavila organizacija za transparentnost Distributed Denial of Secrets (DDoSecrets). Arhiva sadrži više od 420.000 e-mailova, uz dokumente i kadrovske evidencije, a obuhvata period od osnivanja AfD-a 2013. godine do danas. Većina materijala datira iz vremena prije 2019. godine.

AfD je u saopćenju objavljenom u ponedjeljak naveo da je krajem septembra napadnut pružalac usluga hostinga kojeg stranka koristi te da je kopirano „samo nekoliko poštanskih sandučića“. Stranka je novinskoj agenciji dpa saopćila da se većina tih sandučića godinama nije koristila. Izvori iz stranke, koje je citirao njemački dnevni list Der Tagesspiegel, naveli su da objavljeni materijal djeluje autentično.

Telegram za Trumpa

Predstavnici AfD-a hvalili su Trumpa i prije njegovog prvog izbora za predsjednika 2016. godine. Tadašnja čelnica stranke Frauke Petry opisala ga je u proljeće te godine kao „osvježavajuće alternativnu opciju“. Dan nakon Trumpove pobjede na predsjedničkim izborima Petry je ocijenila da je njegov uspjeh „ohrabrujući za Njemačku i Evropu“.

Dokumenti iz hakirane arhive otkrivaju da je stranka nakon izbora požurila poslati novom američkom predsjedniku telegram s čestitkom, pažljivo osmišljen kako bi mu se dodvorila. Za razliku od AfD-a, vodeći njemački političari Trumpovu pobjedu dočekali su sa skepsom. Tadašnja kancelarka Angela Merkel 9. novembra 2016. ponudila je Trumpu „blisku saradnju“, ali je naglasila da ona mora počivati na zajedničkim vrijednostima, uključujući poštovanje ljudskog dostojanstva bez obzira na porijeklo, boju kože, vjeru, spol, seksualnu orijentaciju ili političke stavove.

Tadašnja ministrica odbrane Ursula von der Leyen rezultat izbora nazvala je „velikim šokom“. Potpredsjednik njemačke vlade Sigmar Gabriel navodno je narednog dana Trumpa opisao kao „predvodnika nove autoritarne i šovinističke internacionale“, među čije je snage ubrajao i AfD.

Petry je 10. novembra poslala e-mail stranačkom saveznom odboru i predložila da se Trumpu uputi „službeni i kratak telegram s čestitkom“.

Njemačka politika, napisala je, „ponovo nadmašuje samu sebe neprihvatljivim političkim ponašanjem“. AfD je, prema njenim riječima, već bio prepoznat kao stranka koja ne učestvuje u „zajedničkom urlanju političkog establišmenta“, pa bi, kao „jedina njemačka stranka koja pozdravlja novi početak u SAD-u“, tu poruku trebao poslati i službenim putem.

Od 13 članova saveznog odbora odgovorilo ih je 11, a svi su podržali prijedlog. Među njima je bila i današnja čelnica stranke Alice Weidel, koja je kratko napisala: „Da :-)“.

Beatrix von Storch, danas zamjenica predsjednika poslaničke grupe AfD-a u Bundestagu, odgovorila je: „Ne može biti više potvrdno od ovoga.“

Član odbora Dirk Driesang predložio je da se Trumpu, uz telegram, poštom pošalje i program stranke na engleskom jeziku. Telegram je poslan 11. novembra, pod imenom Frauke Petry, „u ime saveznog odbora“, a potom je objavljen i za medije.

U poruci izabranom predsjedniku SAD-a navedeno je: „Uvjereni smo da ćete ponovo uspostaviti transatlantske odnose i okončati ratove u Siriji i Ukrajini sporazumom s Rusijom.“ Poruka povodom Trumpove inauguracije pripremana je pažljivije, a sadržavala je i konkretan zahtjev za političku uslugu.

Driesang je 11. januara 2017. zatražio da se pitanje uvrsti na dnevni red naredne telefonske sjednice saveznog odbora, uz napomenu da ovog puta sve treba pripremiti „brže i bolje“. Predložio je i da se Trumpu uputi zahtjev: „Molimo vas da nas podržite u našim nastojanjima da se iz Povelje UN-a ukloni klauzula o neprijateljskim državama.“

Te odredbe unesene su u Povelju Ujedinjenih nacija 1945. godine. Njima su određene mjere protiv država koje su tokom Drugog svjetskog rata bile neprijatelji neke od potpisnica izuzete iz uobičajenih pravila Povelje, kako bi ratni saveznici mogli reagirati na eventualni povratak agresivne politike Njemačke, Japana i njihovih saveznika.

Generalna skupština UN-a 1995. godine proglasila je te odredbe zastarjelim i usvojila rezoluciju kojom je predviđeno njihovo ukidanje. Ipak, tekst Povelje nikada nije izmijenjen, jer su za takvu promjenu potrebne ratifikacije dvije trećine država članica i svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti.

Nijedna njemačka stranka danas ne zagovara zadržavanje tih odredbi. Istraživačka služba Bundestaga još je 2017. navela da međunarodni pravnici jednoglasno smatraju kako one nemaju praktičnu važnost.

Međutim, u njemačkim desničarskim krugovima klauzule imaju simboličku težinu i doživljavaju se kao ograničenje njemačkog suvereniteta. Poslanička grupa AfD-a zatražila je njihovo uklanjanje u prijedlogu iz 2020. godine, nazvavši ih „reliktom prošlosti“ koji Njemačku posredno označava kao „neprijateljsku državu“. Sve ostale stranke u Bundestagu glasale su protiv tog prijedloga.

Prema zapisniku saveznog ureda stranke koji se nalazi u procurjelim dokumentima, savezni odbor AfD-a prihvatio je zahtjev za ukidanje klauzule na telefonskoj sjednici održanoj 16. januara. Kada je ured 19. januara članovima poslao nacrt pisma na engleskom jeziku, Georg Pazderski, tadašnji čelnik AfD-a u Berlinu i član saveznog odbora, usprotivio se tonu poruke i zahtjevu da Trump pruži podršku stranci.

„Predsjedniku se ne obraćate sa gospodine Trump, već sa gospodine predsjedniče. Osim toga, tekst je pomalo preopširan i kićen. Ostajem pri svom stavu: klauzuli o neprijateljskim državama uopće nije mjesto u ovom pismu. To se ne radi u čestitki. Izgleda kao pismo kojim se nešto moli“, napisao je Pazderski.

Driesang mu je odgovorio u 6.16 sati narednog jutra: „Lično, naravno, smatram da je stil primjeren, inače ga ne bih tako napisao.“

U stranačkom uredu raspravljalo se i o tome kako telegram treba dostaviti Trumpu: direktno njegovom predizbornom timu ili službenim diplomatskim kanalima, naprimjer preko američke ambasade u Berlinu. André Poggenburg, tadašnji čelnik AfD-a u Sachsen-Anhaltu, odgovorio je: „Svim dostupnim kanalima.“

Tekst objavljen 20. januara, na dan Trumpove inauguracije, potpisali su Petry i njen tadašnji kopredsjednik Jörg Meuthen. Zahtjev za ukidanje klauzule ostao je u konačnoj verziji.

U pismu je navedeno da klauzula predstavlja „čudan anakronizam“ koji stoji na putu Njemačkoj, a Trump je pozvan da AfD smatra „prirodnim saveznicima uz sebe, jer smo mi jedina njemačka stranka koja se jasno protivi pogrešnim politikama kancelarke Merkel“.

The Guardian je sadržaj telegrama objavio narednog dana.

Frauke Petry napustila je AfD 2017. godine, nakon žestoke unutrašnje borbe za vlast. Stranku su u međuvremenu napustili i Meuthen, Pazderski i Driesang.

Frohnmaier i američka ambasada

Markus Frohnmaier ušao je u Bundestag 2017. godine. Danas je zamjenik predsjednika poslaničke grupe AfD-a i član parlamentarnog odbora za vanjske poslove. Prije ulaska u parlament predvodio je omladinsko krilo stranke Junge Alternative. Na skupu u Erfurtu u oktobru 2015. godine poručio je okupljenima: „Poručujem tim ljevičarskim teroristima misli, tom stranačkom kartelu, sasvim jasno: kada mi dođemo, uslijedit će čišćenje, veliko pospremanje!“

Njemačka domaća obavještajna služba 2023. godine klasificirala je Junge Alternative kao potvrđeno ekstremističku organizaciju. Ta organizacija raspuštena je u martu 2025, a njena nasljednica Generation Deutschland osnovana je u novembru iste godine.

U aprilu 2019. BBC i nekoliko evropskih medijskih partnera objavili su izvještaje o dokumentima koje je 2017. Petr Premyak, saradnik ruske Dume i bivši oficir pomorske kontraobavještajne službe, poslao visokom zvaničniku administracije Vladimira Putina.

U dokumentima je predloženo da se podrži Frohnmaierova kandidatura na njemačkim izborima, uz procjenu: „Imat ćemo vlastitog, potpuno kontroliranog zastupnika u Bundestagu.“ Frohnmaierovi advokati tada su saopćili da on „nikada nije bio pod kontrolom bilo koje treće strane“, dok je sam Frohnmaier za BBC rekao da su dokumenti lažni.

Pet sedmica nakon objavljivanja tih izvještaja, 13. maja 2019, njegov parlamentarni asistent poslao je e-mail na Gmail adresu otvorenu pod imenom Daniel Pipes, osnivača organizacije Middle East Forum (MEF).

Američka organizacija za građanska prava Southern Poverty Law Center navodi da je Pipes gotovo tri decenije aktivno širio retoriku usmjerenu protiv muslimana. Ta organizacija izvještavala je i o njegovom stavu da bi zapadni lideri trebali razmotriti saradnju s krajnje desničarskim strankama, poput austrijske Slobodarske stranke, umjesto da ih marginaliziraju.

Pipes se dva mjeseca ranije sastao s Frohnmaierom u Berlinu, tokom obilaska evropskih stranaka koje opisuje kao „civilizacijske“. Krajnje desničarski portal PI-NEWS objavio je fotografiju njih dvojice. U e-mailu od 13. maja Frohnmaierov asistent zahvalio je „dr. Pipesu“ na dostavljenom intervjuu za desničarski sedmičnik Junge Freiheit, a zatim prešao na konkretan zahtjev.

„U ime gospodina Frohnmaiera, želio bih vas zamoliti i da dogovorite kontakt u američkoj ambasadi. Gospodin Frohnmaier želio bi se lično sastati s ambasadorom ili šefom odjela za ekonomsku saradnju i razvojnu politiku“, napisao je.

Tadašnji američki ambasador u Njemačkoj bio je Richard Grenell. Nekoliko sedmica nakon stupanja na dužnost 2018. godine izjavio je za desničarski medij Breitbart: „Apsolutno želim osnažiti druge konzervativce širom Evrope, druge lidere.“

Grenell je u istom intervjuu pohvalio austrijskog desničarskog političara Sebastiana Kurza, nazvavši ga „rock zvijezdom“, što je izazvalo pozive njemačkih političara da bude protjeran iz zemlje. Grenell je 2020. godine postao vršilac dužnosti direktora američke Nacionalne obavještajne službe, iako nije imao prethodno iskustvo u obavještajnom sektoru. Dva dana nakon predsjedničkih izbora u SAD-u 2020. godine istupao je s tvrdnjama o „nezakonitim glasovima“ u Nevadi, za koje nisu predočeni dokazi.

Tokom drugog Trumpovog mandata vodio je Kennedy Center, uključujući period kada je ta institucija preimenovana u Trump Kennedy Center. S funkcije je otišao u martu. U procurjeloj arhivi nema odgovora s adrese povezane s Pipesom niti evidencije da je sastanak u ambasadi održan.

Pipes je, odgovarajući na upit novinara, e-mailom potvrdio da je primio zahtjev.

„Nisam proslijedio taj zahtjev nikome u američkoj ambasadi u Berlinu. Ako se Markus Frohnmaier tamo sastao s nekim, to se dogodilo bez mog učešća. Ne sjećam se gospodina Frohnmaiera među brojnim političarima koje sam upoznao tokom tog putovanja. Nemam evidenciju o daljnjem kontaktu s njim nakon 13. maja 2019.“, naveo je Pipes.

Dodao je da Southern Poverty Law Center iskrivljuje njegove stavove, koje je sažeo u svojoj poznatoj izreci: „Radikalni islam je problem, umjereni islam je rješenje.“

„Protivim se islamizmu i islamistima, a ne islamu i muslimanima. Predstavljati moje stavove i rad na drugačiji način predstavlja klevetu“, napisao je.

Pipes je naveo i da se tokom boravka u Berlinu 2019. godine stalno raspravljao s članovima i liderima AfD-a, pokušavajući ih uvjeriti da zauzmu stav protiv islamizma, a ne protiv islama kao takvog, ali bez uspjeha. Prema njegovim riječima, o tome je govorio i u intervjuu za Junge Freiheit koji je spomenut u prepisci.

Isti ured AfD-a dva mjeseca ranije pokušao je uspostaviti kontakt i s medijem Breitbart.

Asistent je 12. marta 2019. pitao glasnogovornika poslaničke grupe AfD-a ima li možda kontakt u tom mediju. Potom se obratio novinaru Breitbarta Chrisu Tomlinsonu, predstavljajući Frohnmaiera kao „mladu zvijezdu“ stranke i stručnjaka za Agendu UN-a 2030. i Globalni kompakt o migracijama.

„Da li biste možda bili zainteresirani za intervju s gospodinom Frohnmaierom za Breitbart o ovim temama i situaciji u Njemačkoj?“, napisao je asistent.

U arhivi nema odgovora na taj upit.

Nema ni dokaza da je pokušaj uspio, a Frohnmaier se na Breitbartu ne spominje izvan citata u tekstu iz prethodne godine o antimigrantskim neredima u njemačkom gradu Chemnitzu, nakon smrtonosnog ubistva nožem.

Frohnmaier je u odgovoru na upit novinara naveo da njegova stranka nije imala priliku samostalno provjeriti autentičnost i potpunost prepiske.

„To je posebno važno imajući u vidu da su, prema informacijama kojima raspolažemo, dokumenti pribavljeni nezakonito“, napisao je. Dodao je da se navedeni kontakti moraju posmatrati u kontekstu uobičajenog uspostavljanja međunarodnih političkih veza.

„Razmjena s međunarodnim sagovornicima dio je svakodnevnog političkog rada i sama po sebi nije ništa neobično. U principu, ne komentiramo dalje javno interna pitanja“, naveo je Frohnmaier.

„Došli smo da slušamo“

Godinu ranije poslanička grupa AfD-a u Bundestagu objavila je da je uspostavila prve kontakte s Trumpovom administracijom. U saopćenju od 13. juna 2018. navedeno je da su Armin-Paulus Hampel, glasnogovornik grupe za vanjsku politiku, i Jens Kestner, član odbora za odbranu, otputovali u SAD kako bi se upoznali sa stanjem njemačko-američkih odnosa.

„Došli smo da slušamo“, izjavio je Hampel, prema saopćenju. U njemu je navedeno da su dvojica političara AfD-a tokom razgovora u State Departmentu, na Capitol Hillu i u Pentagonu iznijela i vanjskopolitičke stavove svoje poslaničke grupe.

Saopćenje je imenovalo dvojicu sagovornika. Prvi je bio Justin Stebbins, savjetnik za sigurnosnu politiku utjecajnog senatora Rona Johnsona, koji je, prema navodima AfD-a, pokazao razumijevanje za stavove stranke o NATO-u. Drugi je bio Ken Toko, šef odjela za Njemačku u State Departmentu, koji je od Berlina tražio veća izdvajanja za odbranu.

Njemački list Frankfurter Rundschau tada je izvijestio da je to bilo prvo službeno putovanje predstavnika poslaničke grupe AfD-a u SAD i da su razgovori vođeni na srednjem radnom nivou.

Osnivački program AfD-a, usvojen 2016. godine, navodi da je članstvo Njemačke u NATO-u u interesu zemlje „sve dok se NATO ograničava na svoju ulogu odbrambenog saveza“. Istovremeno, stranka je tražila povlačenje svih savezničkih trupa stacioniranih u Njemačkoj, a posebno njihovog nuklearnog oružja.

U programu za 2025. godinu AfD podržava članstvo Njemačke u NATO-u samo do uspostavljanja nezavisnog i sposobnog evropskog vojnog saveza. Stranka se protivi širenju NATO-a na istok, a u svom programu navodi i da bi Ukrajina trebala biti neutralna država, nesvrstana ni uz Rusiju ni uz zapadne zemlje.

Steve Bannon kao veza s Trumpovim krugom

Najdirektnija veza AfD-a s Trumpovim političkim krugom vodila je preko kompanije Harris Media, digitalne marketinške firme iz Teksasa. Ta kompanija ranije je radila za republikanskog senatora Randa Paula, francusku političarku Marine Le Pen i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Kako je tada izvijestio njemački magazin Der Spiegel, Harris Media vodila je i internetsku kampanju AfD-a za savezne izbore 2017. godine.

Osnivač kompanije Vincent Harris poslao je 28. februara 2018. e-mail Alice Weidel, koja je tada već bila kopredsjednica poslaničke grupe AfD-a u Bundestagu. Najavio je da će u martu boraviti u Berlinu i izrazio želju da razgovaraju o stranačkoj bazi podataka, povećanju donacija i prikupljanju potencijalnih pristalica.

Weidel mu je narednog dana odgovorila: „Naravno! Moj ured će vas kontaktirati. Usput, imate li broj mobitela Stevea Bannona? Moram se vidjeti s njim.“ Bannon, bivši glavni strateg Bijele kuće, napustio je tu funkciju sedam mjeseci ranije, a u januaru 2018. morao je otići i iz medija Breitbart.

Harris je 3. marta poslao poruku Weidel i Bannonu, povezujući ih.

„Alice, u skladu s tvojim e-mailom, želio sam te upoznati sa Steveom Bannonom. Vjerujem da ćete se odlično slagati i da dijelite zajedničku viziju i ideale“, napisao je. Dodao je da se raduje vidjeti šta će njih dvoje zajedno osmisliti.

Bannon je odgovorio dvije minute kasnije sa svog BlackBerryja: „Hvala, Vince“, a zatim i Weidel: „Alice, javi mi kada možeš razgovarati.“

Weidel je odgovorila da joj odgovara bilo koje vrijeme te navela da će narednog dana biti u Berlinu, a u ponedjeljak i utorak u Zürichu. Bannon joj je napisao da će i on biti u Zürichu u utorak i srijedu te da bi se rado sastao s njom.

Weidel je predložila utorak poslijepodne u Zürichu, a Bannon je prihvatio.

Sastanak je istog dana objavila novinska agencija dpa, pozivajući se na Weidelin ured, koji je naveo da su je posebno zanimala Bannonova iskustva u političkoj komunikaciji i alternativnim medijima.

E-mailovi iz arhive otkrivaju ko je organizirao sastanak i šta je uslijedilo. Harris je 12. marta napisao Weidel da mu je drago što je prethodni sastanak dobro prošao.

Tri dana kasnije Thor Kunkel, kreativni direktor predizborne kampanje AfD-a, iznio je prijedlog Weidel. „Zašto ne bismo angažirali Bannona? Za AfD-TV“, napisao je, misleći na stranačku medijsku organizaciju.

„Zašto ne? Čovjek očajnički traži posao. To slučajno znam od Dietricha Mateschitza“, dodao je, spominjući suosnivača kompanije Red Bull.

Weidel je proslijedila poruku svom uredu u Bundestagu, ali arhiva ne pokazuje da je iz tog prijedloga nešto proizašlo. Do ljeta te godine stranka se u javnosti počela distancirati od bivšeg Trumpovog saradnika.

Alexander Gauland, jedan od suosnivača AfD-a i tadašnji zamjenik čelnika stranke, izjavio je 11. augusta 2018. za njemačke novine da se Weidel „jednom sastala s Bannonom“, ali da ne vidi mogućnost saradnje s njim.

Interna prepiska pokazuje kako je to izgledalo unutar stranke. Kada je CNN 7. augusta kontaktirao pres-službu AfD-a zbog Bannonove fondacije The Movement, navodeći da su pojedini mediji izvijestili kako se Weidel s njim sastala u Švicarskoj u martu, Meuthen je odgovorio: „Neću dati intervju za CNN o tome.“

Sedmicu kasnije pres-služba poslaničke grupe obavijestila je sve zastupnike AfD-a da ih, „nakon konsultacija s dvojicom čelnika poslaničke grupe“, ljubazno moli da ne odgovaraju na takve upite.

Bannon je 26. marta 2019. na konferenciji za medije u Rimu, na kojoj je Italiju nazvao „centrom svemira“ zbog političkog djelovanja Mattea Salvinija, rekao da se sastao s predstavnicima nekoliko stranaka, među kojima je bio i AfD.

Kada je dopisnik lista Stuttgarter Zeitung pitao stranku ko se sastao s Bannonom, savezni ured AfD-a saopćio je odboru da nema informacije o tom susretu.

Pazderski, tadašnji čelnik stranke u Berlinu, žalio se na „nekontrolirani rast“ aktivnosti u vanjskim odnosima stranke. Upozorio je da odbor mora zaustaviti „samoproglašene promotere koji se ponašaju kao da su samostalni diplomati“, jer njihova potpuno nekoordinirana „privatna diplomatija“ narušava ugled cijele stranke.

Druga Trumpova administracija

Količina procurjelih e-mailova znatno se smanjuje nakon 2019. godine, ali se nastavak kontakata AfD-a s drugom Trumpovom administracijom može pratiti kroz javno dostupne informacije i biltene samih političara. Uoči Trumpove inauguracije u januaru 2025. godine Beatrix von Storch i njen suprug Sven prisustvovali su skupu „Make America Great Again Victory Rally“ u Washingtonu.

U biltenu poslanom narednog dana navela je da su se, zajedno s brojnim poznatim ličnostima i Trumpovim pristalicama, tamo susreli, između ostalih, sa Steveom Bannonom i Donaldom Trumpom Jr. Potpredsjednik SAD-a JD Vance sastao se s Alice Weidel 14. februara 2025. na marginama Minhenske sigurnosne konferencije. Na saveznim izborima održanim 23. februara AfD je udvostručio broj osvojenih glasova i postao najveća opoziciona stranka u Bundestagu.

New York Times je u septembru 2025. izvijestio da su se Beatrix von Storch i političar AfD-a Joachim Paul u aprilu te godine sastali u Washingtonu sa Samuelom Samsonom, zvaničnikom State Departmenta. Paul je tada izjavio da su tokom sastanka „zapisivali mnogo toga“.

Dana 1. oktobra Darren Beattie, tadašnji vršilac dužnosti podsekretara State Departmenta za javnu diplomatiju, objavio je da se sastao s Frohnmaierom i drugim zastupnikom AfD-a Janom Wenzelom Schmidtom. Prema njegovoj objavi, razgovarali su o američko-njemačkim odnosima, kao i zajedničkim prioritetima u kulturnoj razmjeni i migracijama.

Beattie je 2018. otpušten s pozicije pisca govora u Bijeloj kući nakon što se saznalo da je učestvovao na panelu zajedno s Peterom Brimelowom, poznatim bijelim nacionalistom.

Njegova nasljednica Sarah B. Rogers sastala se s Frohnmaierom 13. decembra. Frohnmaier je na društvenoj mreži X objavio da je tokom razgovora „postalo jasno da Washington traži snažnog njemačkog partnera koji je spreman preuzeti odgovornost“.

The Guardian je u februaru izvijestio da je Rogers, upitana o dokumentima iz 2019. godine u kojima se predlagala podrška Frohnmaierovoj kandidaturi na njemačkim izborima 2017, izjavila da je zatražila smjernice unutar State Departmenta i zaključila da su navodi „nepotkrijepljeni“ te da, u svakom slučaju, nisu prepreka za održavanje sastanka.

U odgovoru na pitanje o susretu s Frohnmaierom, Rogers je e-mailom navela da je on glasnogovornik AfD-a za vanjsku politiku i predstavnik stranke u Bundestagu.

„On u Bundestagu iznosi vanjskopolitičke stavove AfD-a i osoba je kojoj se njemački mediji obraćaju kada žele dobiti izjavu stranke o nekom političkom pitanju. Iz tog razloga razgovaramo s njim u njegovom službenom svojstvu kako bismo razumjeli stavove AfD-a“, napisala je Rogers.

Dodala je da je tokom ere „kulture otkazivanja“ postojao pretjeran fokus na mogućnost narušavanja ugleda zbog povezanosti s drugim osobama ili organizacijama, što je, prema njenom mišljenju, vjerovatno štetilo američkom građanskom životu i nije primjereno američkoj diplomatiji.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.