New York Times traži internetsku formulu za razdoblje nakon Trump-efekta i pandemije
Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. i pandemija koronavirusa donijeli su New York Timesu nove čitatelje na internetu, ali naplata digitalnih sadržaja iznjedrila je i neke dileme.
Odluka o uvođenju pretplate na digitalni sadržaj donesena je prije 10 godina, u studenome 2010., a provedena je u djelo u ožujku 2011., utirući put naglom širenju internetskog poslovanja uglednog njujorškog dnevnika.
Neposredno uoči dramatičnih ovogodišnjih predsjedničkih izbora NYT je objavio obećavajuće brojke - na kraju rujna imali su 6,9 milijuna pretplatnika, od čega više od šest milijuna u digitalnom sektoru.
Bombastična otkrića
Rezultat je prilično impresivan kada se usporedi s 2015. kada su imali 1,3 milijuna pretplatnika. Godinu dana kasnije Trump je postao predsjednik a broj čitatelja rastao je nakon svakog bombastičnog otkrića koje bi list objavio.
NYT nije pumpao brojke pojedinačnim, ekskluzivnim pričama, tvrdi izvršna direktorica Meredith Kopit Levien, na aplikaciji su se u realnom vremenu pokrivali predsjednički izbori i objavljivale najnovije vijesti o koronavirusu - ali se nudila i mogućnost bijega od ozbiljnih tema.
Digitalne usluge igraju sve važniju ulogu, pretplata nekih 1,4 milijuna korisnika uključuje i usluge poput recepata i križaljki, koji su postali posebno privlačni u vrijeme lockdowna.
Otvora se ipak pitanje - što nakon pandemije covida 19 i izbora?
Digitalna dilema
Pitanje je hoće li New York Times ostvariti ambiciozni cilj od 10 milijuna pretplata do 2025. izostanu li dramatični događaji poput pandemije. Sigurno je samo da je tajna uspjeha u digitalnom odjelu, budući da samo on raste.
Prihodi od oglasa i skupljih pretplata na tiskana izdanja, njih 800 tisuća, konstantno padaju.
Složeni utjecaj digitalizacije vidljiv je i na ukupnim prihodima - godine 2006. premašili su tri milijarde dolara da bi 2012. pali na 1,59 milijardi. Nakon toga NYT je uspio stabilizirati poslovanje i polako ponovo krenuti uzlaznom putanjom, dosegnuvši 1,81 milijardu dolara prihoda u 2019.
Treće ovogodišnje tromjesečje donijelo je veliku promjenu - prihodi od digitalnih izdanja poskočili su 34 posto, na 155 milijuna dolara, premašivši prvi puta u povijesti lista prihode od prodaje tiskanih izdanja, koji su iznosili 145,7 milijuna dolara i bili su 3,8 posto manji nego lani.
Kada se izravno usporedi, to znači da je digitalni sadržaj koji NYT naplaćuje ostvario veće prihode od tiskanog.
Novi mamci
Snažan rast na internetu prate niže marže i manji prihodi od oglasa, a trebao bi nadoknaditi postupni pad unosnog poslovanja s tiskanim izdanjima. Da bi se to postiglo, digitalni odjel mora i dalje privlačiti puno novih čitatelja.
NYT potražio je rješenje u novim audio-vizualnim formatima - godine 2017. pokrenuo je besplatni popularni podcast "The Daily" koji u 20 do 30 minuta objašnjava temu dana i pokazao se uspješnim, privukavši više od dva milijuna gledatelja dnevno, navodi dpa.
Kompanija planira proširiti taj projekt i nedavno je u za 25 milijuna dolara kupila avangardnu audio kompaniju Serial Productions, uz još nekoliko inovativnih tehnoloških tvrtki.
Optimizam?
Bivši poslovni direktor Mark Thomson ne sumnja ni u budućnost tiskanog izdanja koje je svojedobno bilo dio jutarnje rutine brojnih kućanstava u New Yorku - preživjet će i u idućem desetljeću, prognozira.
Optimizam bi moglo pomutiti kontinuirano veliko nepovjerenje Amerikanaca prema masovnim medijima, prema rezultatima Gallupove ankete iz rujna, u kojoj su samo četiri od 10 ispitanika navela da "čvrsto" odnosno "prilično" vjeruju da mediji izvješćuju "potpuno, točno i nepristrano".
Njih šest "ne vjeruje baš previše" ili "ne vjeruje uopće".
Gallup je prvi puta postavio to pitanje 1972. godine i do kraja tog desetljeća njegovo je istraživanje pokazivalo da medijima vjeruje između 68 i 72 posto. Od 2006. kontinuirano su u većini oni koji im ne vjeruju.
federalna.ba/Hina