Neformalni susret rukovodstva Doma naroda državnog parlamenta – stavovi nimalo bliže
Do kraja godine ostala su dva i po mjeseca, a država nikad nije bila u većoj političkoj krizi još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. To je potvrdio i današnji susret članova Kolegija Doma naroda Državnog parlamenta, tokom kojeg su učesnici bili čvrsto pri svojim stavovima. Zamjenik predsjedavajućeg Nikola Špirić ocijenio je to kao otvoren i iskren razgovor te poručio da o svim otvorenim pitanjima treba razgovarati bez posrednika.
„Ljudi, unutar političkog ambijenta Bosne i Hercegovine, moraju davati sve odgovore na izazove koji stoje pred Bosnom i Hercegovinom. Vi znate da već duže vrijeme iz Narodne skupštine Republike Srpske stižu zahtjevi za razgovor i, naravno, bila je to igra gluhih telefona, kao da to ljudi nisu ozbiljno shvatili. Ako je preovlađujući stav da treba razgovarati, ja mislim da je to dobar put. Kako će biti dogovora ako nema razgovora? Dakle, moraju da shvate da moraju razgovarati o svim izazovima. Bosna i Hercegovina nakon 25 godina od Dejtona je u situaciji da visoki predstavnici nameću zakone.“
Izetbegović, međutim, istovremeno poručuje da se ne može i neće razgovarati o pitanjima koja bi mogla ugroziti suverenost države, aludirajući na posljednje istupe Milorada Dodika u vezi s povratkom na izvorni Dejtonski sporazum ili čak samostalnosti Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine:
„Nije provodivo. Sve će to biti oboreno, ili odlukama OHR-a ili odlukama Ustavnog suda. Samo bez potrebe ulazimo u situacije koje dalje rastjeruju investitore, dalje rastjeruju mlade ljude, dalje prave problem svima nama u Bosni i Hercegovini. To su te tvrdoglave inat-politike, kojima, evo, svjedočimo i posmatramo ih trideset godina na Balkanu.“
Poručio je da se OHR treba upustiti u borbu sa separatističkim, secesionističkim politikama u Republici Srpskoj. Dragan Čović i ovaj je susret iskoristio da raspravlja o izmjenama Izbornog zakona. Poručuje - konstitutivnost naroda nije prefiks koji se može ukinuti:
„Sa ove sadašnje pozicije, nijedan predstavnik hrvatskog naroda nikad neće prihvatiti da se konstitutivni narodi izbrišu iz Ustava Bosne i Hercegovine, jer to je temelj Bosne i Hercegovine. To je i referendumsko pitanje temeljno, to je i sve što smo dogovarali, i da bi se to promijenilo, trebaće, uistinu, dugi, dugi razgovori, a danas nije vrijeme za takve razgovore. Danas nam trebaju ove minimalne promjene da dobijemo izmjene Izbornog zakona, a onda tek, prema Izbornom zakonu, da promijenimo koliko nam treba. To je ta određena promjena Ustava. Za to postoje rješenja, HDZ ih je dao. Nalaze se na stolu i američke administracije i evropske i SDA i drugih kolega s kojima pričamo.“
Prethodno, Čović je o ovoj temi razgovarao i sa predsjednikom romskog informativnog centra Kala Sari Dervom Sejdićem. Istaknuto je da je neophodno otkloniti sve oblike nametanja, majorizacije i diskriminacije, te u potpunosti omogućiti aktivna i pasivna biračka prava svima u Bosni i Hercegovini. Čović je prezentirao Sejdiću modele koje zagovaraju legitimni politički predstavnici Hrvata, za koje vjeruje da u potpunosti implementiraju odluku Sejdić i Finci, ali i štite ustavna prava konstitutivnih naroda. Sejdić je zauzvrat predao Čoviću svoj prijedlog, koji ga je ocijenio kao interesantan koncept koji zaslužuje analizu. Ovo je, kako je rekao, bio prvi od 40 planiranih susreta sa relevantnim političkim faktorima i već sutra se sastaje s liderom SBB-a Fahrudinom Radončićem, a 25. oktobra s Bakirom Izetbegovićem. Najavio je susrete i sa stranačkim liderima iz Republike Srpske. Konačno, razgovori o izmjenama Izbornog zakona ne bi ni trebalo da se održavaju bez prisustva onih koji su već ustavom diskriminisani.