Nedjeljom u 10: Nedad Memić

"Rječnik germanizama i austrijacizama u bosanskome jeziku" prvi je ove vrste i sadrži gotovo 1.100 natuknica njemačkog i austrijskog porijekla u bosanskom standardnom jeziku, kao i  varijetetima. Prvi je to rječnik u BiH u kojem su sveobuhvatno evidentirane posuđenice iz njemačkog. Autor dr. Nedad Memić, sa stalnom adresom u Beču, za Federalni radio govorio je o kontaktu austrijskog, njemačkog i bosanskog jezika, historijskoj vezi te procesu fonetske i morfološke adaptacije, koji su posuđenice morale proći da bi bile ugrađene u naš jezički sistem. Gostujući u Nedjeljom u 10, Memić je govorio i o tome kako je izgradio dvojezički most, koliko je život između dva jezika i dva kulturna prostora bogatstvo, a koliko izazov te kako ostati emotivno vezan za domovinu, a ne upasti istovremeno u idealizaciju ili stalno razočaranje.

„Jasno je da su germanizmi najviše ušli u bosanski jezik za vrijeme austrougarske vladavine i da je to osnovna historijska veza, ali nije bila jedina. Zapravo, moramo shvatiti da je jezički kontakt vrlo dugotrajna pojava koja uzrokuje, da tako kažem, kulturni kontakt. Kulturni kontakt između južnoslavenskog područja i njemačkog područja traje već dugo. Traje, recimo, još od ranog srednjeg vijeka. Imali smo određene kontakte čak i u kasnijem srednjem vijeku, jer su Sasi, koji su bili njemački rudari, došli u Srbiju, odnosno i u Bosnu i Hercegovinu. U 18. vijeku, kada se, zapravo, habsburška uprava konsolidovala u Vojvodini, Slavoniji itd. imamo miješanje koloniziranog stanovništva njemačkog sa srpsko-hrvatskim stanovništvom. A onda, naravno, nakon okupacije Austo-Ugarske, gotovo dvije trećine oficira, državnih službenika, bili su, zapravo, ljudi koji su govorili srpski ili hrvatski. I naravno, u svoj vokabular su već unijeli riječi poput knedle, krofne, šnicle, šufnudle i slično. Dakle, jednostavno, s tim riječima došao nam je i srednjoevropski način života. Stari germanizmi dobro su odgovarali našem fonetsko-

-fonološkom sistemu. Dakle, to su riječi koje su se toliko prilagodile da ih zapravo smatramo svojim i da u njima ne vidimo nikakvo, da tako kažem, strano porijeklo... Očistiti jezik od stranih riječi i nazivati te riječi stranim je potpuno pogrešno, potpuno je nelingvističko, jer jednostavno zato što riječi, ako ispunjavaju svoju ulogu u jeziku, apsolutno su ravnopravne kao i bilo koja, da tako kažem, slavenska riječ. Riječi su jednostavno ravnopravne ako ispunjavaju svoju funkciju u jeziku. Imamo mnogo riječi koje su nam zaista došle iz austrijskih dijalekata, što, naprimjer, pokazuje da su upravo Austrijanci, koji su govorili tim dijalektom u to vrijeme, došli u kontakt s južnoslavenskim stanovništom. Još jedan vrlo lijep primjer, koji se više uopće ne koristi u njemačkom jeziku, to je bečka dijalektska riječ escjag. Jedna takva riječ je i gojzerica. Gojzerice su upravo tako stara dijalektska riječ koju danas možda samo stari Austrijanci prepoznaju. Mladi je neće izgovoriti, dok je kod nas to još uvijek osnovna riječ za čvrstu planinsku cipelu. Znači, vidi se da je posuđivanje riječi konzerviralo neke određene njemačke riječi koje su zaboravljene na njemačkom govornom području, a žive i dalje u BiH.“

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.