Ne stišavaju se reakcije zbog Odluke Vlade FBiH o najnižoj plaći

Odluka o minimalnoj plaći od 1.000 maraka u Federaciji BiH već danima okupira pažnju javnosti. Brojne primjedbe ekonomista i poslodavaca kontinuirano se nižu zajedno sa inicijativama federalnih poslanika u smislu snižavanja poreza i doprinosa. U međuvremenu, novogodišnji i vjerski praznici prolaze te se očekuje aktiviranje rada u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Za sutra je najavljena sjednica kolegija Predstavničkog doma, dok će Vlada Federacije BiH održati konferenciju za novinare o Odluci o iznosu najniže plaće za 2025. godinu.

Konačno, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sutra će javnosti i medijima obrazložiti Odluku o najnižoj plaći od 1.000 maraka čija primjena je počela od januara ove godine. Ova odluka donijela je brojna pitanja, ali i brzinske analize kako će doći do otpuštanja radnika, jer poslodavci ne mogu izmiriti doprinose i poreze na tu povećanu plaću. Očekivano je to s obzirom na to da se na fiskalne reforme čeka barem 12 godina, posebno zakone o najnižoj plaći i smanjenju nameta poslodavcima. Potvrdio je to i Kenan Mujkanović, predsjednik Samostalnog sindikata metalaca ZDK:

„Podsjetićemo da je od 2016. do 2021. godine najniža neto plata iznosila je 406,60 maraka. Dakle, punih šest godina poslodavci su mogli jahati radnika za nešto više od 200 eura. Interesantno je da tokom cijelog ovog perioda nismo mogli vidjeti nijednog analitičara, profesora ili eksperta da je progovorio o pogubnosti i nehumanosti takvog ponižavanja i eksploatisanja radnika, a koje je rezultiralo pandemijskim siromaštvom i egzodusom radnika iz ove zemlje. Danas se od dreke i galame ovih eksperata za koje je povećanje radničke mizerije najveći problem u poslijeratnoj BiH se ne može ostati. Kako stvari stoje, na kraju će radnike ubijediti da nije za njih dobro da im se poveća ta plata, pa će radnici, što bi bio prvi primjer u svijetu, protestovati da se smanji ova sramno visoka najniža plata.“

U današnjem saopćenju Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama Federacije BiH naglašava se da minimalna plaća nema nikakve povezanosti s plaćama iz spomenute kategorije. Njihova plaća utvrđuje se zakonom i kolektivnim ugovorom za šta oni još čekaju odgovor Federalne vlade da li će biti usklađena sa rastom životnih troškova, ističe Samir Kurtović, predsjednik ovog sindikata:

„Ova minimalna plata nema ništa sa premijerom, ministrima i parlamentarcima. Za njih ima ova osnovica koja se utvrđuje. A osnovica kad se utvrdi, određeno povećanje kad se utvrdi, onda je to nešto što će se primjenjivati na sve organe u Federaciji. I ja ne vidim tu specijalne razlike. Imamo jednog premijera i 16 ministara, a imamo i 7.000 uposlenih za koje mi se borimo, sindikalci, da oni imaju plate koliko-toliko normalne.“

U međuvremenu, zatražena je hitna tematska sjednica Predstavničkog doma, a poslanik SDA Jasmina Biščević Tokić uputila je inicijativu za usvajanje uredbe koja se odnosi na oporezivanje doprinosa, a kojom se nalaže da kod obračuna i isplate spomenute najniže plaće oporezivi dio predstavlja samo iznos od 619 maraka, dok bi iznos od 381 maraka bio neoporeziv. Ekonomista i zastupnik Stranke za BiH Admir Čavalić:

„Mi od sad moramo govoriti bruto. Dakle bruto je 1.744, odnosno naš minimalni bruto je za 150 maraka veći od Češke, koja ispada, po tim parametrima, banana država, ako ćemo analizirati izjave federalnog premijera. Dakle, bruto je problem i čitava ova priča, ova svađa poslodavaca i javnosti je izazvana činjenicom da imamo izuzetno velike fiskalne namete na rad. Naš rad se kažnjava. Naš radnik je skup, a s druge strane, on na računu dobije malo. Dobije 1.000, a košta 1.744 za poslodavca.“

Primjedbi i zahtjeva je mnogo. Ali svi znaju da će morati doći do smanjenje nameta koji poslodavci izdvajaju da bi postojale finansijska i ekonomska stabilnost. Također, uz objavu Odluke iz Vlade su odmah poručili da će subvencijama zaštititi male privrednike. No i to je nepoznato, kako i s koliko sredstava, jer Federacija BiH nema budžet za 2025. Narednih dana trebala bi biti zakazana vanredna sjednica Federalnog parlamenta na kojoj će se naći prijedlog odluke o privremenom finansiranju januar – mart. Upravo ta činjenica može biti presudna za pronalaženje kvalitetnih rješenja u nizu uključenih strana, Vlade, poslodavaca i radnika.