Ne postoji registar, a ni zakon koji bi spriječio nelegalnu gradnju
Nelegalno izgrađenih objekata ima na prostoru cijele naše zemlje. Njihov tačan broj vrlo je teško utvrditi jer ne postoji registar, a ne postoji ni zakon koji bi nelegalnu gradnju spriječio. Ni na državnom, a ni na nivou FBiH. Gdje nema zakona, nema ni sankcije. Zato su bh. građani koji grade bez dozvola, umjesto sankcionisani, čini se, samo dodatno ohrabreni.
Hoće li se interesi političkih struktura udruženih sa privatnim kapitalom ikada poklopiti sa interesima građana? Kako neefikasnost pravnog sisitema predstavlja efikasnost privatnog kapitala?
“Činjenica je da Sarajevo ima dva vjetra - jedan je istočni, a drugi je sa Koševa. Sudar ta dva vjetra je oko Marijin-Dvora” govori arhitekt Mufid Garibija.
Sudar dva vjetra, jedan nosi naziv bakija - vječni vjetar, ili sudar dva interesa vječnih pokretača. "Čudna i dobra" lokacija predmet je zaustavljenih radova, zvanično na izgradnji privatnog parkinga na Marijn-Dvoru, iza Tržnog centra Alta, od inspekcije Općine Centar. Nemaju saglasnost, reći će načelnik Općine. Koju - ni poslije nekoliko dana ne znamo.
“Moramo znati da je napad na Marijin-Dvor već krenuo, što se tiče građevinarstva - već su u planu druge zgrade koje će tu nicati. To je jako čudna i dobra lokacija, ta lokacija je izazovna, tu su jako skupi kvadrati”, nastavlja Garibija
Izmjenom regulacionog plana u 2018. godini, koju potpisuje tadašnja predsjednica Općinskog vijeća Karolina Karačić, dozvoljena je gradnja dvije zgrade od po 22 sprata, visine 65 metara, i jedne niže zgrade. Uvidom u katastar vlasnici ove parcele su Palace Investments i Općina Centar. Ono što ovu lokaciju čini karakterističnom je, zapravo, glinovito tlo koje gradnji predstavlja ozbiljne probleme.
“Da je to slabo tlo, pokazao je Unitic, zgrade su desetak godina bile zatvorene, nije se smjelo raditi. To je pokazala zgrada Izvrsnog vijeća, koja isto tako nekoliko godina nije smjela da se radi dok se tlo nije sleglo”, podsjeća Garibija.
Različiti oblici bespravnih gradnji sežu još od osamdesetih godina. Podaci do kojih smo došli ukazuju da je deset posto nelegalne gradnje van građevinskog zemljišta. Uzrok tome je činjenica da je poljoprivredno zemljište, kao i šumsko, predstavljalo niži trošak za onog koji gradi. Posljedica takve stihijske gradnje je da ona predstavlja veći trošak za budžet.
“Tu imate jako malu gustinu naseljenosti, koja je 60-80-100 stanovnika po hektaru. Na uređenim prostorima - primjer je Dobrinja, gdje imate i da prošetate, zelenilo, svu komociju – tamo je 400 stanovnika po hektaru. U oba slučaja na istoj površini morate imati istu infrastrukturu, što je onda skuplje po stanovniku”, tvrdi Edin Jenčiragić, pomoćnik direktora za prostorno planiranje KS-a.
Na nivou Federacije ne postoji zakon kojim je regulisano pitanje legalizacije, ona je prepuštena kantonima. Centralizovana baza ne postoji, tako da ne znamo tačan broj nelegalnih objekata. Podaci kojima smo imali pristup ukazuju na trend smanjivanja broja predmeta sa zahtjevom za legalizaciju. Uzrok tome nisu zakoni već promjena životnih navika - ljudi se odlučuju za kupovinu stanova, prije nego za gradnju kuća. U KS-u je posljednja legalizacija bila 2016. godine, dok je u RS-u ona na snazi i traje do kraja 2023.
“KS je do sada više puta donosio odluku o legalizaciji i davao određeni vremenski rok sa ciljem da se nelegalno izgrađeni legalizuju - oni koji mogu. Međutim, bilo bi važno da u budućnosti takvim odlukama ne podstaknemo daljnju nelegalnu gradnju”, poručuje načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić
Kroz historiju je jasno da loš političko-pravni okvir koči razvoj jednog društva, a ništa manje nerazvijeno društvo ogleda se u lošim pravnim okvirima. Zvanično smo u statusu kandidata za EU, a ta Unija ne poznaje termin nelegalne gradnje. Regulisanje bespravno izgrađenih objekata će biti jedan od imperativa, a nama ostaje da pokažemo sposobnost da je živjeti pravno efikasan sistem - moguće.
federalna.ba