Narodno pozorište Sarajevo: U susret opernoj premijeri “Madama Butterfly”
Da li znate da je Puccini bio uvjeren da će opera Madama Butterfly doživjeti golemi uspjeh sa svojom prvom izvedbom koju je povjerio milanskoj Scali, gdje su nastupili najbolji pjevači-a dogodilo se upravo suprotno?
Nakon dramske predstave jednočinke Madama Butterfly američkoga pisca Davida Belasca, Puccini je bio tako potresen i pod dojmom, da je odmah odlučio komponovati prema ovoj tragičnoj pripovijesti o nesretnoj ljubavi mlade Japanke.
Na premijeri 17. februara 1904. opera je izviždana, a kritika joj je prebacila neoriginalnost i plagijarizam. Iako je premijerna izvedba imala određene manjkavosti, debaklu su uglavnom kumovale spletke i zavist njegovih rivala.
Puccini je ponovno uložio trud te ispravio nedostatke, pa je opera na kraju postavljena u tri čina. Nekoliko mjeseci poslije izvedba u Bresci je doživjela ogroman uspjeh.
Godinu dana kasnije “Madama Butterfly” je izvedena i u londonskom Covent Gardenu. Uslijedile su izvedbe u Parizu (1906.) i Berlinu (1907.).
U Narodnom pozorištu Sarajevo, “Madama Butterfly“ će po 5. put imati svoje premijerno izvođenje, nakon 1949, 1963, 1986 i 1991. godine — u subotu, 9. decembra 2023. sa početkom u 19.30 sati.
Povodom premijernog izvođenja opere Giacoma Puccinija “Madama Butterfly", uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigovati maestro Josip Šego, reditelj Tadija Miletić je zapisao:
"Naš zadatak nije bio samo da poslije trideset godina ponovo postavimo ovo značajno djelo na scenu već da oživimo jedan daleki svijet Japana koji kroz duboku i potresnu priču iz gledalaca izvlači svu tugu, radost i strast skrivenu između nota i pokreta. Ovaj nepoznati svijet protkan drevnim pravilima igra ulogu sudbine duboko ukorenjene u ljudsku dušu, osvetljavajući tamne kutke koje obasjava samo iskra časti.
U ovom carstvu emocija, bavili smo se istraživanjem elemenata drevne Noh drame kao i idejama Butoh plesa, čija poetika postaje jezik tijela, izraz dubokih osjećanja koje riječi ne mogu dočarati. Kroz poznate i dragocjene vizuale japanske tradicionalne nošnje, sabrali smo mnogo toga važnog u nježnu simfoniju bola i ljubavi. Pokreti Noh teatra postaju šapat duše, izliv osjećanja koji prelazi granice riječi a poznati nijemi krik se čuje glasnije od operskog belkanta.
Ali na kraju, kroz mnogo toga specifičnog Japanu i istočnim civilizacijama, ostaje samo jedna najvažnija stavka. Čast, kao temeljni element i glavno pitanje ove opere, postaje svjetionik kojim se od prvog trenutka vodi naša Butterfly. Ista ta čast, kao kapetan broda sudbine, usmjerava našu glavnu junakinju ka burnim vodama poštovanja zadate riječi i u toj morskoj oluji događaja tone sve dublje i dublje, vodeći se samo ka jednom, svjesno pristajući na žrtvu iako je rešenje tako jednostavno. Zaboraviti obećanje, prekšiti dogovor, promijeniti gledanje na svet, raditi suprotno zadatoj riječi. Neko lako provede cijeli život na taj način, ali neko jednostavno ne.
Ispod površine melodije, postajemo putnici na ovoj emotivnoj ekspediciji, putujući brodom sudbine, proživljavajući sa našom junakinjom bol i radost, gubeći se u šumi emocija kao u maglenom snu, a u konačnom susretu sa čašću, odzvanjaju samo pitanja, koja ostaju sa nama poput posljednjeg akorda. Koliko košta čast? Šta znači zadata riječ? Koliko je važna iskrenost i čestitost? Koliko bi stvari bilo drugačije da naš svijet počiva na temeljima jedne male Cio-Cio-San koja ima samo petnaest godina a nosi cijeli kosmos na leđima.
U ovom spoju opere, butoh plesa, noh drame ali i dubokih moralnih pitanja, trudili smo se da stvorimo čaroliju u kojoj se suze stapaju sa notama, gdje se pokreti pretvaraju u molitvu u želji da ovo djelo postaje više od opere – duhovno putovanje koje treba da ostavi neizbrisiv trag u duši gledaoca, upozoravajući kako izgleda život sa i bez moralnih načela a podsećajući da smo svi mi, na kraju krajeva, samo protagonisti u sopstvenoj operi života"- zapisao je reditelj predstave Tadija Miletić.
O PREDSTAVI
Opera “Madame Butterfly” na scenu donosi dirljivu priču o američkom pomorskom oficiru Pinkertonu koji se ženi dražesnom japanskom gejšom Chio-Chio-san, pod nadimkom Madame Butterfly. Postepeno, gledatelj prati njenu tragičnu sudbinu i jednu naivnu ljubavnu priču.
Uz nastup hora Opere NPS, orkestar Sarajevske filharmonije i članove Baleta Narodnog pozorišta u Sarajevu, u operi „Madama Butterfly“ uloge će ostvariti: Katarina Kikić Marić / Danijela Jovanović, Amir Saračević / Stjepan Franetović, Amila Ravkić / Adelisa Saračević, Ileš Bečei, Ivan Šarić / Denis Isaković, Marko Kalajanović / Erol Ramadanović, Jasmin Bašić, Lejla Huseinćehajić / Zana Staniškovska, Siniša Markanović, Edin Daši, Josip Katavić, Dajana Šegvić, Zdenka Vaniček, Laura Kozlinger, te članice baletnog ansambla NPS Marijana Marić / Paula Grubešić Mateescu.
Adaptaciju libreta potpisuje Muhamed El Mordeha.
Kostimografkinja je Vanja Ciraj Dudža a scenografiju potpisuje Mirna Ler. Dirigent hora je Danijel Žontar.
Nakon premijere koja je predviđena za petak, 09. 12. 2023., publiku očekuje i prva repriua predstave “Madame Batterfly “u ponedjeljak, 11. decembra u 19.30!
Josip Šego-dirigent
Rođen je 1974. godine u Sarajevu. Studij dirigovanja upisao je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi prof. Igora Gjadrova, a diplomirao u klasi prof. Vjekoslava Šuteja 2000. godine. Tokom studija primio je Dekanovu nagradu za izvedbu opere Medij, Menottija, a cijeli je projekt nagrađen Rektorovom nagradom. Odmah poslije diplomiranja angažiran je u zagrebačkoj Operi kao korepetitor. Dirigentski debi je imao 2002. s operom Capuleti i Montecchi Bellinija, a zatim je preuzeo dirigovanje Mozartovom operom Idomeneo, s kojom je nastupio i na Festivalu Mozartove muzike u mađarskom Miškolcu. Poslije dirigovanja još nekoliko opera, među kojima su bile Lady Macbeth Mcenskog okruga Šostakoviča i Tristan i Izolda Wagnera, 2005. je dobio dirigentski status. U zagrebačkoj je Operi postavio premijere Mozartove opere Bastien i Bastienne, Puccinijeve La Bohème, Operni cabaret Barbera – Hindemitha - Fossa, Don Pasquale Donizettija i Menottijev Medij.
Diriguje mnogim izvedbama i obnovama predstava redovnog opernog i baletnog repertoara, među kojima su: Don Giovanni, Figarov pir i Čarobna frula Mozarta, Seviljski berberin Rossinija, Kazališne zgode i nezgode i Lucia di Lamermoor Donizettija, Rigoletto, Traviata, Trubadur i Falstaff Verdija, Madama Butterfly Puccinija, Prodana nevjesta Smetane, Šišmiš Straussa ml., Jenufa Janáčeka, Nikola Šubić Zrinjski Zajca, Ero s onoga svijeta i Stanac Gotovca, Evgenij Onjegin, Orašar i Labudovo jezero Čajkovskog, Giselle Adama, Pepeljuga Prokofjeva i dr.
Operom Ero s onoga svijeta je dirigovao i na live stream prijenosu za Opera Vision, te na gostovanju HNK u mađarskom Teatru Erkel u Budimpešti.
Gostuje i u drugim opernim centrima regije; u skopskoj Operi je 2004. postavio Posjet stare dame Einema te postao stalni gost ove operne kuće izvodeći opere Mozarta, Donizettija, Verdija, Puccinija; u sarajevskom Narodnom pozorištu dirigovao je premijerama Seviljskog berberina Rossinija, Čarobne frule Mozarta i Prodane nevjeste Smetane, te izvedbama nekoliko koncerata, među kojima i Mozartovim Requiemom, za otvorenje prve operne kuće u Bitoli pripremio je Don Pasqualea Donizzetija, a na otvorenju Skopskog ljeta 2008. dirigovao je Verdijevim Requiemom. U riječkom HNK Ivan pl. Zajc, između ostalog je dirigovao premijerom baleta Carmina burana Orffa, a u Šibeniku operom Medium Menottija.
Nastupao je sa Zagrebačkom filharmonijom, Sarajevskom filharmonijom, Skopskom filharmonijom, Simfonijskim puhačkim orkestrom HV, Karlovačkim komornim orkestrom, Hrvatskim komornim orkestrom, Zborom i orkestrom Instituta za crkvenu glazbu Albe Vidaković, Akademskim mješovitim horom Bazilike Srca Isusova Palma, Mješovitim zborom Lira. Nekoliko je godina vodio mješoviti hor Collegium pro musica sacra, s kojim je ostvario više zapaženih nastupa te osvojio Zlatnu plaketu na 5. takmičenju pjevačkih horova u Zagrebu i Srebrnu plaketu na Olimpijadi horova u Bremenu te je gostovao u Italiji, Austriji, Njemačkoj i Švedskoj.
Tadija Miletić-reditelj
Nakon završenih odsjeka za klavir, solo pjevanje i teoriju muzike u Muzičkoj školi „Stanković“, diplomirao je dramaturgiju u klasi Siniše Kovačevića na Akademiji umjetnosti u Beogradu, a potom i master studije režije u klasi Nikite Milivojevića na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu. Trenutno je na doktorskim studijama na Univerzitetu umjetnosti u Beogradu.
U decembru 2011. godine, zajedno sa dvadeset uspješnih mladih umjetnika, osnovao je organizaciju „Kulturni element” s kojom je do sada imao skoro stotinu kulturnih i humanitarnih aktivnosti. Od 2016. godine je direktor Međunarodnog takmičenja solo pjevača „Lazar Jovanović”, najvećeg operskog takmičenja u Srbiji. Od 2019. godine je docent na Fakultetu savremenih umjetnosti u Beogradu, gdje je radio i kao rukovodilac dramskog departmana, a od 2023. godine je docent i na Institutu za umjetničku igru. Autor je televizijske serije „Prva tarifa“ koja je premijerno prikazana na Prvoj televiziji.
Tokom prvih petnaest godina karijere radio je u Operi i teatru Madlenianum, gdje je pored režija, asistencija režije i dramatizacija ostvario i niz solističkih i horskih uloga u operama i mjuziklima. Bio je predsjednik žirija na više književnih manifestacija i pozorišnih festivala. Bio je član predsjedništva Mense Srbije, gdje je pored toga osam godina bio glavni i odgovorni urednik časopisa „MozaIQ”. Osim toga, godinama je u istoj funkciji glavnog i odgovornog urednika radio i na Festivalu monodrame i pantomime, kao i na festivalu Novi tvrđava teatar, a pet godina je radio kao vođa trupe za BITEF festival. Osnivač je Umjetničkog edukativnog centra Kulturni institut.
Aktivno drži predavanja i seminare širom zemlje. Ostvario je više od trideset opera, predstava i projekata. Profesionalno se usavršavao u Monaku u Operi Monte Karlo i u Nagoji u Japanu.
federalna.ba/NP Sarajevo