Napadi na Iran: Najveći i najopasniji Trumpov vanjskopolitički korak
Nakon što je naredio bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja, uključujući i najutvrđeniji pogon u Fordovu, američki predsjednik Donald Trump prekršio je vlastito dugogodišnje obećanje da neće uvlačiti SAD u novi veliki rat. Napad, izveden u saradnji s Izraelom, predstavljen je kao „veliki uspjeh“ i „ključni preokret“ u američko-iranskim odnosima. Trump je poručio Teheranu da sada „mora izabrati mir“ ili se suočiti s još snažnijim udarima.
Međutim, analitičari upozoravaju da bi ovakva akcija mogla izazvati lančanu reakciju koja vodi u dugotrajni sukob. Iran bi mogao uzvratiti zatvaranjem Hormuškog moreuza, čime bi ozbiljno ugrozio globalno snabdijevanje naftom, ili pokrenuti napade na američke baze i saveznike u regiji. Tu su i iranske sposobnosti da angažuju posredničke snage poput Hezbolaha ili Hutija u Jemenu, što bi rat proširilo na čitav Bliski istok.
Iako je iranski nuklearni program pretrpio značajnu štetu, mnogi eksperti ističu da je Iran zadržao tehničko znanje i ljudske resurse, te da bi ga takav udar mogao još više motivisati da razvije nuklearno oružje. „Vojni udari mogu usporiti iranski program, ali ne mogu uništiti njihovo znanje. Naprotiv, mogu ojačati njihovu odlučnost da izgrade oružje za odvraćanje“, upozoravaju iz američkog Udruženja za kontrolu naoružanja.
Trump, koji se u prvom mandatu distancirao od dugotrajnih ratova poput onih u Iraku i Afganistanu, sada riskira pokretanje novog „vječnog rata“. Takva eskalacija ne izaziva zabrinutost samo u Teheranu, nego i u Moskvi, Pekingu i drugim svjetskim metropolama, gdje ne vjeruju previše u njegov narativ „mira kroz snagu“. Analitičari poput Richarda Gowana iz Međunarodne krizne grupe tvrde da Trumpovo djelovanje „izgleda više poput izborne parole nego ozbiljne strategije“.
Ako Iran uzvrati snažnijim napadima ili ubrzanim razvojem nuklearnog programa, Trump bi mogao biti uvučen u politiku „promjene režima“ koja nosi visoke rizike i neizvjesne ishode. Istovremeno, bivši američki dužnosnici poput Laure Blumenfeld upozoravaju da „kosti mnogih propalih američkih misija i dalje leže zakopane u pustinji Bliskog istoka“.
Ovaj sukob, započet u prvoj polovini Trumpovog drugog mandata, mogao bi brzo izmaći kontroli i preći u širi regionalni rat s dalekosežnim posljedicama, ne samo po Bliski istok, nego i globalnu stabilnost.
Federalna.ba/Reuters