Nakon uspješne berbe šljive, u Posavini počela proizvodnja rakije
Nakon uspješne berbe šljive, u Posavini je počela proizvodnja rakije. Iako se s godinama mnogo toga promijenilo, rakija se i dalje dobija na tradicionalan način.
Mnoštvo je voća koje se koristi za proizvodnju rakije. Međutim, u Posavini se rakija najviše proizvodi od šljive. Odatle joj i naziv šljivovica ili šljiva.
„Branje šljive, otprilike zna se, poslije Velike Gospe. Poslije se stavlja u kace, izgnječi se ili samelje. 21 dan bi trebalo da bude u kacama. Kod mene je 25 dana. Što dulje stoji, to je bolje“, govori Ivica Ilak.
Na prvi pogled, postupak je vrlo jednostavno, ali da bi bila proizvedena dobra rakija, treba biti vješt.
„Ako je uredu kom, skine se krovina. Ide se s procedurom - kom ide u kazan, sipa se u kazan, loži se vatra, voda mora ići non stop da bude hladna, da izbija vruću vodu, da bi bila kvalitetnija rakija“, objašnjava Pero Popić.
Rakija se koristi u narodnoj medicini, a tradicionalno je alkoholno piće i brojna slavlja ne prolaze bez nje, no znatno manje se konzumira, kaže Ilak, prisjećajući se kako je to nekada bilo: „Malo je manje pjana po selu. Drugačije je. Sad ovi ljudi koji su tu - dođu, popiju čašicu-dvije, posjede malo i odu. Prije je bilo - kad zasjednu, ne idu po tri dana od kazana“.
Iako je način proizvodnje ostao tradicionalan, druženja je sve manje. Pravljenje rakije nekada je bilo prilika za druženje i veselje.
„Nije to kao prije, prije je to bilo - dođe po 15-20 ljudi gdje god se peče, to je uvijek standard. Sad nema, sad može čovjek proći koji konzumira rakiju i neće svratiti“, dodaje Popić.
Kažu da rakija uveliko pomaže kod lošeg raspoloženja, pa nije čudno onda što se kazan za proizvodnju rakije nerijetko naziva i veseli stroj. Najvažnije od svega, njena ljekovitost nije upitna i nadaleko je poznata.
federalna.ba