Nakon praćenja medvjeda, red je na vuka
Nacionalni park Una se priprema za predstojeću sezonu koja bi trebala biti najbolja do sada te nadmašiti čak i rekordnu 2019. godinu. Međutim, primarni cilj svih nacionalnih parkova i parkova prirode nije razvoj turizma, već zapravo očuvanje zaštićenog područja, te biljnog i životinjskog svijeta.
Medo Ljutoč, sa oznakom BH 001, najveća je evropska zvijer, a prva koja je uhvaćena i praćena putem GPS ogrlice na području Nacionalnog parka Una. Pored njega, u proteklih devet godina praćena su još tri medvjeda - Buk, Grmeč i Unac. Sada je red došao na vuka.
Haris Hadžihajdarević voditelj je projekta i uposlenik Nacionalnog parka Una, koji objašnjava: „Uz pomoć dr. Slavena Reljića sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, koji je tu sa nama i angažiran već nekoliko godina, postavili smo nekoliko zamki za humano hvatanje vuka, a onda slijede druge aktivnosti“.
Iz podataka koji će stizati naredne dvije godine će se prikupiti važne informacije o životu, navikama, ali i koegzistenciji ove zvijeri sa ljudima. Uz zaštitu životinja, paralelno se štiti i rijeka Una, najveći biser Nacionalnog parka. U Bihaću je potpisan sporazum sa Javnom ustanovom za zaštitu prirode Ličko-senjske županije. Krajnji cilj je proglasiti zaštićeno područje i na drugoj obali rijeke Une.
„Da se za taj srednji tok sa hrvatske strane, koji nema apsolutno nikakvu zaštitu, pronađe pripadajuća kategorija zaštite tako da se priča zaokruži“, ističe Tomislava Maratović-Jurković, direktorica JU za zaštitu prirode Ličko-senjske županije.
Direktor Nacionalnog parka Una Amarildo Mulić dodaje kako je njihov cilj da se dobije zaštitu i sa druge strane: „Onda ćemo imati pečat dugotrajne, odnosno dugoročne zaštite na ovim prostorima što garantira i zaštitu i očuvanje prirode, ali i održivi razvoj“.
Pored resursa, biljnog i životinjskog svijeta, Nacionalni park Una pažnju posvećuje i stanovništvu koje živi na ovom području. Tako Plan upravljanja Parkom, ali i Plan upravljanja posjetiocima prave na radionici sa lokalnim stanovištvom.
„Kako bismo zaštitili prirodu i kreirali održivi turizam, moramo pitati lokalne zajednice koje su njihove potrebe i kako oni žele sudjelovati u svemu tome“, precizira Dunja Delić, konsultantica na projektu.
Možda su ovakve aktivnosti jedan od razloga zašto Bihać i Unsko-sanski kanton imaju takav odnos prema Uni. Ova rijeka u Krajini je svetinja, po njoj se daju imena djevojčicama, a članom Ekološkog udruženja Unski smaragdi postajete automatski po rođenju, čime ste već u porodilištu položili zakletvu da Unu čuvate i volite.
federalna.ba