Najavaljen naučni skup "Posljedice nestanka Bosanskog Kraljevstva'

Dopredsjednik Središnje uprave Hrvatskog kulturnog društva (HKD) „Napredak“ Miroslav Landeka podsjetio je kako je Napredak 2024. godinu proglasilo Godinom kraljice Katarine posvetivši se tako obilježavanju 600 godina od njezina rođenja.

- Tim povodom u prostorijama Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (SUM) 24. i 25. listopada bit će održan međunarodni znanstveni skup na kojem će sudjelovati 29 znanstvenika iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Mađarske i Njemačke – kazao je Landeka.

Član Središnje uprave HKD „Napredak“ Anto Ivić osvrnuo se na život bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić.

- Povod obilježavanju je 600. obljetnica rođenja povijesne ličnosti, osobe velikaškog roda koja je udajom postala kraljica, kasnije udovica, a kao izbjeglica ostale bez domovine i djece koju nije vidjela do kraja života. Niti bi bila poznata osoba niti bi njen život imao takav tok da nije bila suvremenik nestanka Bosanskog Kraljevstva. Zbog toga je ovaj jubilej prirodan povod za organizaciju ovog skupa – istaknuo je Ivić.

Naglasio je kako se ovaj skup razlikuje od sličnih skupova po tome što su ti skupovi bili organizirani na tematiku i same okolnosti pada Bosanskog Kraljevstva, dok će naglasak na ovome skupu biti posljedice pada Bosne.

- Nakon pada Bosne, a zatim i Huma, dogodile su se društvene, demografske i konfesionalne promjene i nastali su određeni fenomeni povezani s time. Ovo je prigoda da čujemo kako etablirane tako i mlade povjesničare, a 29 autora u 26 izlaganja obradilo je širok raspon tema. Dio tema se odnosi na predosmanlijsko razdoblje, na prošlost Mostara, na rezultate novih arheoloških nalaza, a zahvaljujući suradnji kolega Državnog arhiva u Sarajevu i arhiva u Kotoru vidjet ćemo i prikaz jedne povelje kralja Stjepan Dabiše – naveo je Ivić.

Povjesničari iz Dubrovnika obogatiti sliku o Katarini i vezi s Dubrovačkom Republikom, a čut će se i što kraljica Katarina znači u kolektivnom sjećanju i suvremenom poimanju identiteta.

- Zanimljive su teme i drugog dana. O sudbini bosanskog plemstva i njegovoj ulozi o pokušaju oslobađanja, kao i desetljećima nakon pada Bosne i Huma, vidjet ćemo što nam pružaju osmanlijski popisi. Različiti pogledi znanstvenika omogućit će nam i različite aspekte uvida u prošlost – istaknuo je Ivić.

Dekan Filozofskog fakulteta SUM-a Dražen Barbarić naglasio je kako je obaveza Filozofskog fakulteta, kao obrazovne institucije, sudjelovati i pomoći u ovakvim skupovima.

- Mali narodi razmišljaju ad hoc tj. od trenutka do trenutka, dok veliki narodi razmišljaju strateški. Strategije se obično napišu da budu mrtvo slovo na papiru, a mi smo se na Filozofskom fakultetu potrudili da u ovom sazivu izradimo akcijski plan koji će implementirati ono što je upisano u strateškom dokumentu. Vjerujem da ne postoji fakultet koji ima veću obavezu da potiče, propagira, sudjeluje, da bude pokrovitelj, organizator i suorganizator skupova poput ovoga – izjavio je dekan Filozofskog fakulteta SUM-a.

Kazao je kako postoje nešto što su identitetski bitne teme, identitetski bitne osobe i okolnosti povijesnih događaja koje je bitno razjasniti i racionalno im priči.

- Mali narodi koji ad hoc prilaze svom identitetu i povijesti imaju često otegotnu okolnost da mitologiziraju svoju povijest, pa i velikane iz nje. Ovo je potpuno suprotan pristup, ovo je pristup racionalnog uklona, kritičkog i pluralnog razmišljanja, kao i multidisciplinarnog pristupa da se obuhvati jedna tako bitna povijesna ličnost – zaključio je Barbarić.

Organizator skupa su HKD „Napredak“ i Institut za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH, suorganizatori su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Institut za istraživanje migracija u Zagrebu. Pokrovitelj skupa je Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, a medijski pokrovitelj je Federalna novinska agencija.

federalna.ba/Fena