Nacrt izvještaja o napretku za Kosovo: Ograničen napredak i stagnacija

U nacrtu izvještaja o napretku za Kosovo, koji će biti predstavljen Evropskoj komisiji 4. novembra, većina poglavlja govori o "ograničenom napretku" i "izvjesnom napretku", a u nekim slučajevima se navodi da "nije bilo napretka", izvijestili su danas mediji u Prištini. Prema Koha.net, koji je imao pristup nacrtu izvještaja, Kosovo se najviše kritikuje zbog stanja slobode izražavanja, gdje nije bilo napretka, i zbog djelovanja na sjeveru, koja su, kako je navedeno u ovom izvještaju, bila u suprotnosti s obavezama Kosova prema EU i procesom normalizacije odnosa.

Prema izvještaju, taj period je obilježila unutrašnja podijeljena politika i konfrontacijska kampanja uoči parlamentarnih izbora 9. februara 2025. godine, nakon čega je uslijedio politički zastoj zbog nemogućnosti ili nedostatka volje političkih stranaka da pronađu rješenje za formiranje institucija.

U dijelu koji se odnosi na odnose između Kosova i EU, spominje se da građani Kosova sada uživaju liberalizaciju viznog režima i da je Kosovo usvojilo Agendu reformi u okviru Plana rasta. Međutim, navodi se da Kosovo nije moglo koristiti prve isplate, jer nije bilo u mogućnosti da ratifikuje odgovarajući sporazum sa EU o sredstvima i kreditima.

Također se navodi da je tokom ovog perioda došlo do produženja "sankcijskih mjera" EU protiv Kosova, čije je ukidanje Evropska komisija počela razmatrati u maju ove godine.

"Daljnji koraci su uslovljeni održivom deeskalacijom na sjeveru. Komisija namjerava dodatno ukinuti finansijske mjere ako se nakon drugog kruga lokalnih izbora postigne redovan prenos vlasti na sjeveru i ako je deeskalacija održiva", navodi se u tekstu.

Veliki dio izvještaja ove godine posvećen je i procesu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, gdje se ponavlja da je ispunjavanje obaveza iz dijaloga preduslov i za Kosovo i za Srbiju u procesu evropskih integracija, kao i za dobijanje koristi od Plana rasta za Zapadni Balkan.

U dijelu koji se odnosi na ispunjavanje obaveza, ponavlja se poziv Kosovu da započne formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom, a Srbiji da prizna dokumente i simbole Kosova. Od Kosova se traži da započne proceduru razmatranja "evropskog nacrta" statuta Zajednice.

U izvještaju se navodi da je napredak u normalizaciji odnosa otežan političkom situacijom na Kosovu i u Srbiji, kao i odsustvom mjera Srbije protiv počinilaca napada u Banjskoj, koji je, kako je navedeno, predstavljao najveću sigurnosnu eskalaciju.

Ponavlja se ocjena da su povlačenje Srba iz institucija Kosova 2022. godine i bojkot lokalnih izbora u aprilu 2023. godine predstavljali "ozbiljan korak unazad" u ispunjavanju obaveza Srbije iz dijaloga. Međutim, pozdravlja se učešće Srba na parlamentarnim izborima 9. februara i na posljednjim lokalnim izborima, što se smatra početkom njihovog povratka u institucije Kosova.

„EU ponavlja da povratak kosovskih Srba u institucije Kosova, uključujući pravosuđe i agencije za provođenje zakona, mora biti u skladu sa sporazumima iz dijaloga i uz puno poštovanje pravnog okvira Kosova“, navodi se u tekstu.

Kritiziran je i angažman Srbije protiv Kosova u međunarodnim forumima. Ponavlja se poziv i Kosovu i Srbiji da ispune obaveze iz Briselskog sporazuma i njegovog aneksa za implementaciju, te da se s većom voljom angažuju prema normalizaciji odnosa, izbjegavajući retoriku koja je suprotna duhu normalizacije.

Ponavlja se da se „formalnosti“ oko sporazuma ne bi trebale koristiti kao izgovor za njihovo neprovođenje.

Očekuje se da će Komisija izjaviti da nije postignut napredak u pogledu slobode izražavanja.

„Iako je medijsko okruženje pluralističko, suočava se s izazovima vezanim za transparentnost vlasništva nad medijima i finansijsku održivost“, navodi se u nacrtu izvještaja, ponavljajući preporuke iz prethodne godine o poboljšanju uslova za novinare, jačanju profesionalnog izvještavanja i poboljšanju kapaciteta za rješavanje slučajeva napada na novinare.

„Tokom perioda koji pokriva izvještaj, prijavljeno je 70 slučajeva fizičkih i verbalnih napada, kao i prijetnji novinarima, uključujući ometanje novinara i medijskih radnika u obavljanju njihovog posla“, navodi se u izvještaju i dodaje da su „tokom izborne kampanje visoki zvaničnici Kosova, uključujući premijera, koristili uvredljiv jezik prema medijima“.

Kosovo se pozitivno ocjenjuje zbog značajnog ekonomskog rasta tokom perioda koji pokriva izvještaj, ali se napominje da je trgovinska razmjena neuravnotežena, pri čemu uvoz raste u odnosu na izvoz.

federalna.ba/Beta