Od Kine do Evropske unije preko BiH: Migrantska ruta koja privlači sve više ljudi

Videoprilog Dalile Dupanović (Dnevnik 2)

Migrantska ruta kroz Bosnu i Hercegovinu dobija novo lice. Sve više kineskih državljana, koristeći bezvizni režim ulaska u BiH i Srbiju, upravo preko naše zemlje pokušava stići do Evropske unije. Među njima su oni koji bježe od političkih pritisaka, ali i oni u potrazi za boljim životom. Bihać je jedna od posljednjih stanica prije granice s Hrvatskom, a iza sve učestalijih dolazaka kriju se i razvijene mreže krijumčara ljudi. Ko su kineski migranti, kako izgleda njihov put i koliko je ova ruta postala ozbiljan izazov za Bosnu i Hercegovinu?

Zhang ima 22 godine. Iz Kine je krenuo sam, bez znanja porodice, a njegov cilj je zapadna Evropa. Zbog straha za vlastitu sigurnost nije želio pristati na snimanje lica. Njegov odlazak nije motivisan samo ekonomskim razlozima, već političkim prilikama u zemlji iz koje dolazi.

„Moja porodica su potpuni tradicionalni konzervativci. Oni ne razumiju moje progresivne stavove, ne podržavaju me i to me boli. Zato sam odlučio doći u Evropu sam, bez njihovog znanja“, kaže Zhang, migrant iz Narodne Republike Kine.

Kinu, koja se u svijetu doživljava kao jedna od najvećih ekonomskih sila, Zhang opisuje drugačije. Tvrdi da se bogatstvo zemlje ne odražava na život običnih građana. Posebno ukazuje na položaj radnika i nedovoljno poštivanje ljudskih prava.

„U prosjeku, većina Kineza radi dvanaest sati dnevno za dvadeset eura ili čak i manje. U poređenju s Evropom i drugim zemljama svijeta, kineska vlada te ogromne profite nije iskoristila za poboljšanje životnog standarda građana i ljudskih prava, već ih je usmjerila u finansijski sektor i sve dublju korupciju“, dodaje Zhang.

Na put kreću samostalno

Zhangova priča samo je jedan od različitih razloga zbog kojih kineski državljani napuštaju svoju zemlju. Njihovo prisustvo na ruti kroz Balkan postalo je posebno vidljivo nakon ukidanja pandemijskih ograničenja u Kini. O ovoj pojavi mjesecima su istraživali novinari BIRN-a.

„Mi smo kroz naše istraživanje otkrili cijeli niz reklama, zapravo, kojima se prikazuje to putovanje i neke od njih su napravljene čak i u formi stripa, gdje se zapravo prikazuje cjelokupno putovanje od početne tačke u Kini pa sve do konačne stanice, koja je najčešće Njemačka“, argumentira Enes Hodžić, novinar BIRN-a.

Njihov način kretanja razlikuje se od onoga na šta su građani BiH navikli tokom migrantske krize. Na put kreću samostalno, uglavnom s više novca i opreme. Novinari su otkrili i cijeli niz krijumčarskih grupa različitih državljanstava.

„Tako da postoje i različite cijene i različiti načini kako preći granicu, da li je to s krijumčarima pješice ili s krijumčarima koji vas prevoze u različitim automobilima i sve to, naravno, ima svoju cijenu koja se kreće od 500 eura do 10 hiljada eura, koju plaćaju za cjelokupan paket putovanja“, iznosi Hodžić.

„Ako uzmete rutu od tih koji su uspjeli, morate dodatno platiti, obično oko hiljadu eura“, dodaje Zhang.

U zemlju su legalno ušli kao turisti

Kada je u pitanju sigurnost na USK-u, ova grupa migranata uglavnom nije prijetnja. U zemlju su legalno ušli kao turisti. Prošle godine evidentirano je jedno krivično djelo otmice kineskih državljana od strane drugih migranata.

„Dok u ovoj godini imamo zabilježena tri događaja seksualnog uznemiravanja, odnosno silovanja kineskih migranata od strane drugih migranata i državljana BiH“, objašnjava Mario Velić, načelnik Sektora uniformisane policije MUP-a USK.

Ova populacija je i dio svakodnevnog rada Crvenog križa. Kineske državljane sreću tokom terenskih obilazaka, a pojedini pomoć traže i u kampu Lipa.

„Najveća razlika je ta jezična barijera, dosta te populacije kineske, u smislu, ne govori engleski jezik, tako da se jako teško sporazumjeti, ali ono osnovno, hrana ili kroz gestikulaciju tijelom“, zaključuje Adnan Kurtagić, koordinator Crvenog križa USK.

Evidentno je da je broj kineskih državljana koji prolaze kroz BiH u porastu. Prema podacima BIRN-a, od 2022. do 2024. godine u BiH je ušlo oko 300.000 kineskih državljana, a za njih oko 30.000 nije evidentiran legalan izlazak iz zemlje. Stvarne razmjere ove rute teško je utvrditi, dok krijumčarske mreže i rizici na putu ostaju izazov za institucije. Za ljude poput Zhanga, BiH je tek usputna stanica na putu prema Evropi.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Kina BiH migranti EU