Na Pravnom fakultetu u Zenici obilježen Dan sjećanja na žrtve holokausta
Na Pravnom fakultetu u Zenici obilježen je Dan sjećanja na žrtve holokausta. U Drugom svjetskom ratu stradalo je oko šest miliona Jevreja, a odlukom Skupštine Ujedinjenih nacija 2005. godine usvojena je Rezolucija kojom se Dan oslobođenja Aušvica od strane Crvene armije 1945. godine u većini evropskih država obilježava kao Dan sjećanja na žrtve holokausta.
Jevreji su narod koji stoljećima živi u BiH, a stigli su još u 15. stoljeću kada su prognani s Pirineja. Naša zemlja im je otvorila svoja vrata. Tokom Drugog svjetskog nad Jevrejima je izvršen holokaust, a Evropa je rekla da se to nikada i nigdje neće ponoviti.
“To nije slučaj, to je ciljana dogovorena državna politika s ciljem eliminacije jednog naroda kao što smo kasnije susretali i na ovom područjima”, ističe prof. dr. Dževad Drino, šef Katedre za historiju države i prava na Pravnom fakultetu UNZE.
“Genocid je počinjen kako nad Jevrejima u Drugom svjetskom ratu tako i nad Bošnjacima i to ne samo u Srebrenici nego i u BiH. Puno je tih poveznica, a nama je danas cilj da osvijetlimo način na koji su stradali zenički Jevreji i način na koji su zenički Bošnjaci spašavali Jevreje”, rekao je prof. dr. Ajdin Huseinspahić, vanredni profesor na Pravnom fakultetu UNZE.
Nedovoljno je poznato da je Husein-beg Kulenović u Zenici spasio dvije jevrejske porodice i da je zbog toga pogubljen 1945. godine.
“Čovjek koji je formirao Narodno-oslobodilački pokret, ali koji je odbio da radi u Poreznom uredu u Zenici zato što je trebalo da legalizuje otetu i opljačkanu imovinu zeničkih Srba i Jevreja”, dodaje Huseinspahić.
Obilježavanju ovog značajnog datuma prisustvovao je i Rejhan Prohić, čija je porodica dobitnik najvećeg priznanja koje država Izrael daje nejevrejima koji su pružali pomoć u spašavanju od holokausta.
“Nažalost, oni koji su preživjeli holokaust umiru. Nemamo sada svjedoke koji nam mogu toliko direktno govoriti o tome, ali imamo svjedoke i svjedokinje koje su preživjele genocid u BiH. Mladoj osobi treba biti za nauk da se ovakve stvari nikada ne smiju dogoditi”, poručila je Ajša Luković, asistentica na Katedri za historiju države i prava na Pravnom fakultetu UNZE.
U dijelovima svijeta uvijek postoje oružani sukobi, žrtve su građani, a obaveza svih je da ne ponove iskustva kada su ljudi ubijani samo zato što su druge boje kože, nacije ili vjere.
federalna.ba