Muzika jednog vremena – Epizoda 15.

Zahvaljujući svojoj popularnosti i uspjesima, Bijelo dugme dobija pozivnicu iz kabineta tadašnjeg predsjednika SFRJ. Šta se zaista dešavalo u rezidenciji predsjednika države? Šta je značilo u to vrijeme baviti se poslovima estradnog menadžera i kako su drugi gledali na to zanimanje? Ambasadori postižu veliki uspjeh na festivalu Opatija 1976. što će im predstavljati ulaznicu za nastup na Eurosongu. Kemal Monteno te godine stvara svoje remek djelo – kompoziciju Sarajevo ljubavi moja dok će oni iz mlađe generacije početi učiti prve hvatove na gitari i pokušavati naći sebe u nekom od tadašnjih bendova u usponu. Sagovornici u emisiji su: Siniša Škarica, Goran Bregović, Zoran Redžić, Sadik Pašić, Faruk Drina, Petar Popović, Ismeta Dervoz, Slobodan Vujović, Gabor Lenđel, Alija Hafizović, Arsen Dedić, Saša Lošić, Pjer Žalica, Zdravko Čolić, Valerijan Žujo, Faruk Čehajić, Ranko Rihtman, Neda Ukraden, Ivica Propadalo,  Suad Arnautović, Srđan Jevđević, Boris Šiber, Vlado Podany, Davorin Popović, Adi Mulahalilović,  Lejla Rašović, Kornelije Kovač,  Narcis Vučina, Ranko Boban, Nikša Bratoš, Gogo Marjanović, Dino Merlin, Mladen Vojičić Tifa, Zlatan Čehić i Zijo Rizvanbegović.

 

O sarajevskoj pop rock sceni ili kako to neki žele reći, pop rock školi, do sada pisalo se mnogo. Brojna su razmišljanja na navedenu temu, tumačenja, ali i još uvijek itekako svježa sjećanja od strane pojedinaca, suvremenika i direktnih učesnika u njenom stvaranju i kreiranju. Upravo zahvaljući njima, kao i spoznaji da su brojni novinari, muzički urednici, publicisti i ko zna ko sve ne, decenijama unazad pisali i istraživali, odlučili smo se na jedan itekako zahtjevan korak. Prikupiti što je moguće više građe, analizirati, obraditi, provjeriti istinitost određenih podataka i kazivanja te ispričati jedinstvenu priču o razvojnom putu sarajevske zabavno-muzičke scene tokom višedecenijskog perioda.

Kako bi uvid u ovu priču bio što potpuniji i vjerodostojniji, serijal smo podijelili u više vremenskih etapa ili dekada, a sve u želji da prikažemo što je moguće duži vremenski period. Vrijeme od kraja Drugog svjetskog rata pa do danas.

Kako se gledalo na Sarajevo, kao na jedan od muzičkih centara nekadašnje Jugoslavije tokom proteklih decenija, ko su bili njeni glavni akteri, predvodnici, kolika je u svemu bila uloga Esada Arnautalića, kolika je bila uloga džeza i drugih muzičkih stilova i formi u razvoju zabavno-muzičke scene Sarajeva, samo su neke od tema koje smo pokušali istražiti i na jedan osebujan način ugraditi u scenarij priče o jednom vremenu koje je iza nas.

U serijalu sudjeluje više od 180 sagovornika, najznačajnijih muzičara, interpretatora, muzičkih producenata, kompozitora, tekstopisaca i aranžera, rock kritičara te publicista iz Sarajeva i iz susjednih država.