Mujanović: Sasvim očigledno je da je ključni problem u ovom regionu Vlada Aleksandra Vučića

Izbori u Njemačkoj, kriza u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Crnoj Gori, zapaljiva retorika člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika dio su onoga o čemu je politolog Jasmin Mujanović govorio za Radio Federacije Bosne i Hercegovine.

Razgovarala: Amra Ličina

Prvi preliminarni rezultati izbora u Njemačkoj pokazali su da građani ove evropske zemlje žele promjene. Umjesto „vječnih“ konzervativaca, šampion ovogodišnjih parlamentarnih izbora postala je Socijaldemokratska partija Njemačke. Mislite li da će doći do nekog zaokreta prema Bosni i Hercegovini?

-    Ne mislim da možemo očekivati ikakve značajne promjeme što se tiče zvanične politike Njemačke prema Bosni i Hercegovini, a i prema regionu. Jednostavno vidjeli smo tokom ove kampanje vanjskopolitička pitanja nisu prioritet za gotovo nijednu stranku u Njemačkoj u ovom momentu. Samo ću napomenuti da priča o Rusiji, o Kini, o nekim mnogo značajnijim velesilama u svijetu nije se gotovo ni pojavila tokom ovog izbornog ciklusa u nijednoj debati. Dakle, apsolutno nema smisla očekivati da bi se ti ljudi koji nisu u stanju da vode debatu o zvaničnoj politici Njemačke prema tim velikim silama poput Rusije Ili Kine, ili čak Amerike da bi oni u isto vrijeme imali neke stavove o maloj Bosni i Hercegovini ili malom Zapadnom Balkanu. Očekujem manje-više status quo, jedina eventualna promjena bi bila, ako bi slučajno došlo do toga kada bi Zelena stranka preuzela ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu. Tu bi moglo eventualno da se očekuju neke male promjene, barem što se tiče retorike koja dolazi iz Berlina o ovom region. Međutim, čak i da se to dogodi ministarstvo vanjskih poslova ne može samo po sebi voditi politiku koja bi bila odvojena od zvanične politike kancelara, koji bi u svakom slučaju, a ja to očekujem, nastavio politiku ili bar najvažnije segmente politike gospođe Merkel. 

Dva kandidata porijeklom iz BiH ulaze u Bundestag. Šta od njih možemo očekivati?

-    Oni eventualno mogu uticati u okviru nekih internih debata. eventualno mogu oni ugurati neke, da tako kažemo, pametnije ili malo više upoznate analize što se tiče tih debata koje će se voditi u Bundestagu, ali iskreno ne možemo realno očekivati da će dvoje zastupnika u jednom ogromnom zakonodavnom tijelu koje ima stotine i stotine članova da će oni sad moći neku posebnu politiku da vode. Na kraju krajeva, ti ljudi moraju provoditi politiku svojih stranaka. A, nažalost, zvanična politika SPD-a kao i CDU-a do sad se pokazala kao politika koja nije dovoljno spremna za neke ozbiljne projekte na području Bosne i Hercegovine, kao ni Zapadnog Balkana.

 Posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo deinstitucionalizacije krovnih institucija Bosne i Hercegovine kroz razne odluke Skupštine entiteta Republike Srpske, a sve zbog nametanja Zakona o kažnjavanju negiranja genocida. Trenutno imamo blokadu institucija, odnosno blokadu svih važnih odluka na državnom nivou. Smatrate li da ovakvo stanje može potrajati?

-    Sigurno može potrajati do narednih izbora. Moram napomenuti da smo mi već godinama u stanju blokade zbog stranke HDZ pogotovo na fedralnom nivou. Dakle, nikad nismo dobili novu vladu na fedralnom nivou, vlada koja je još uvijek tu, faktički je u tehničkom mandatu i to je već tako od 2018. godine. Sa tim je očigledno, mislim tragično, da u Bosni i Hercegovini, bosanskohercegovačkom zakonodavstvu i ustavnom sistemu da je moguće da jedna stranka poput HDZ-a koja je dobila 9% glasova na posljednjim izborima, da tako mala stranka ima kapacitet da praktično blokira cijeli sistem. A naravno stranka SNSD i ta neka, da tako kažemo, takozvana koalicija koja se okupila oko njih uključujući te stranke opozicije iz manjeg entiteta naravno da oni također imaju kapacitet da blokiraju neke poprilično važne funkcije na državnom nivou. Kao što sam rekao, ja apsoliutno vjerujem da će se ovo nastaviti do narednih izbora, a onda ćemo vidjeti gdje stvari stoje. Ostajem uvjeren da će stranke opozicije u RS-u prepoznati i mislim da su u najvećoj mjeri već prepoznali da nije u njihovom interesu kakogod oni hoće da ga razumiju, da nije u njihovom interesu da su faktički u stalnoj koaliciji sa SNSD- om, da je to jednostavno neodrživa situacija za njih, za perspektivu i njihove izborne ciljeve u tom entitetu, pa čak i na nivou države Bosne i Hercegovine. Naravno da ne možemo očekivati neki pozitivan preokret u narednom periodu, ali mislim da, nažalost, proces blokada, bojkota i svih tih ostalih stvari postalo normalno u Bosni i Hercegovini.

Sve ovo bi mogao riješiti visoki predstavnik Christian Schmidt, međutim, za sad nema reakcija? Čini se da su apsolutno svi u Bosni i Hercegovini nezadovoljni novim visokim predstavnikom, a on još nije ni počeo da radi?

-      Mislim gospodin Schmidt nije popularan zato što sa jedne strane još uvijek nikom u Bosni i Hercegovini nije objasnio pa ni probosanskohercegovačkim strankama, kao ni strankama poput HDZ-a i SNSD-a koje se eto protive na različite načine državi i državnom projektu Bosne i Hercegovine, jednostavno nije nikom objasnio šta on hoće da uradi. Imao sam priliku da slušam gospodina Schmidt u različitim okolnostima i jedostavno još uvijek dan-danas nisam čuo ništa konkretno od tog čovjeka. Nije nikome do sad objasnio jednostavno šta je njegova pozicija što se tiče bonskih ovlasti. Hoće li on upotrebljavati bonske ovlasti, za šta će ih upotrebljavati, u kojem kontekstu, da li će to biti u kontekstu Izbornog zakona ili ovog bojkota. Dakle, jednostavno nije jasno kako on zamišlja i kako on vidi situaciju u Bosni i Hercegovini. Jedino što smo do sad mogli da dobijemo neki dojam sa njegove strane jeste da je prilično blizak Zagrebu i HDZ-u, što je naravno alarmantno jer jednostavno kad se priča o stavovima, zakonodavstvu i ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine koji mi redovno čujemo od gospodina Dragan Čovića i njegove stranke, to se može opisati kao dezinformacija. Neki osnovni stavovi što se tiče HDZ-a o Izbornom zakonu, Ustavu Bosne i Hercegovine nisu bazirani na činjenicama, a možemo i da kažemo na logici. Dakle, uopšte me ne čudi što u ovom momentu krize, da je tako nazovemo, nismo vidjeli nikakvog značajnog ishoda što se tiče gospodina Schmidta, niti očekujem da će se to promijeniti u narednom periodu.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik prije nekoliko dana boravio je u Budimpešti, gdje je učestvovao u radu 4. demografskog samita. Njegov govor izazvao je burne reakcije pojedinih političara, predstavnika organizacija, nevladinih stručnjaka i građana. Mora se priznati da se Dodik sve češće služi zapaljivom i opasnom retorikom. U posljednje vrijeme sve češće.

-    Što se tiče nastupa gospodina Dodika u Budimpešti, mislim da je ovo posljednji u nizu njegovih pokušaja da se on i njegova stranka udvaraju tim svim vodećim radikalnodesničarskim i čak ekstremističkim pokretima koji su, nažalost, sada na sceni i u Evropi i sa druge strane atlantika. Vidjeli smo bivšeg potpredsjednika SAD-a Mikea Pencea tu i vidjeli smo naravno da se gospodin Dodik i sastao sa njim iako je Pensova administracija, odnosno administracija Trump – Pens dodala dodatni stepen sankcija protiv gospodina Nikole Špirića vodećeg člana SNSD-a i po američkom zakonu čak i bivši funkcioneri ne bi smjeli da se sastaju sa gospodinom Dodikom. To je sa jedne strane vrlo alarmantno, a sa druge što Dodik smatra da je poželjno i potrebno sa njegove strane da se on što više i više uklapa u tu novu ultradesničarsku pa čak i da, tako kažemo, fašističku priču koja čujemo da dolazi eto iz Budimpešte, od gospodina Orbana, iz Moskve, pa čak i iz nekih drugih evropskih država, odnosno članica EU. To je ta neka nova ideološka matrica i sasvim je očigledno da Dodik misli da je to val budućnosti koji može on upotrebljavati da sebe održava ne samo na vlasti u entitetu Republika Srpska, i u Bosni i Hercegovini, već nekako da vidi te ljude i te pokrete kao saveznike u njegovim pokušajima da kao što on gotovo svaki dan naglašava razbijanje ili disolucija ili uništavanje države Bosne i Hercegovine.

Veoma je teška situacija u cijelom regionu. Krenuvši od Kosova, Crne Gore pa do Bosne i Hercegovine. Balkan je opet uzavreo. Postoji li rješenje za konstantnu krizu na Balkanu? Smatrate li da ju je moguće riješiti bez većih konstantnih vanjskih aktera?

-    Naravno da postoji, ali za to rješenje je potrebna politička volja koja još uvijek ne postoji niti u regionu niti da, tako kažemo, političkom Zapadu. Dakle, vrlo jednostavno možemo identifikovati ključne arhitekte i aktere koji konstantno stvaraju ove različite krize, koji sebe održavaju na vlasti zbog ovih kriza i koji su faktički glavni propagatori opasnih retorika pa i opasnih politik. Naravno, da govorim o vladi u Beogradu, pogotovo o administraciji Aleksandra Vučića, onda i  njihovi različiti poltroni, ne samo u Srbiji nego i u cijelom regionu: ljudi poput Milorada Dodika, sadašnja vlada u Crnoj Gori, različiti parakriminalni elementi na sjeveru Kosova. Dakle, sasvim je očigledno, posebno posljednjih nekoliko dana na Kosovu, vidimo ove veoma, veoma alarmantne scene sa tenkovima, oklopnim vozilima, borbenim avionima. Dakle, ova čitava hajka koju je Beograd digao zbog pokušaja od strane vlade u Priština da ostvari jedan dogovor na koji su Beograd i Evropska unija pristali već prije nekoliko godina. To je apsurd cijele ove situacije, da na nešto na šta je Beograd već pristao oni su izveli tenkove i oklopna borbena vozila na granicu sa Kosovom. Sasvim očigledno da je ključni problem u ovom regionu vlada Aleksandra Vučića. I dok ne dođemo do neke vrste konsenzusa među svim ostalim vladama i državama u regionu da se ta Srbija kakva ona sada postoji pod Aleksandrom Vučićem mora dovesti u izolaciju, međunarodnu i regionalnu izolaciju, a da se to takođe prepozna od strane vodećih atlantskih sila, stvarno ne vidim da mi možemo nastaviti ovako. Jer očigledno kako smo krenuli, tenzije i temperatura, da tako kažemo, samo se diže i to je neodrživo.