Moždani udar - najčešća neurološka bolest kod odraslih
Moždani udar najčešća je neurološka bolest kod odraslih - na svim klinikama i odjeljenjima za neurologiju u Bosni i Hercegovini najmanje 50 posto kapaciteta popunjeno je pacijentima sa moždanim udarom. Struka moždani udar naziva zdravstvenom katastrofom, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će jedna od četiri osobe, u dobi iznad 25 godina, za vrijeme života doživjeti moždani udar.
Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto. Vodeći je uzrok invaliditeta u svijetu, dok kao uzrok smrti zauzima drugo mjesto. Klinika za neurologiju UKC-a Tuzla u prošloj godini imala je oko 1.400 hospitaliziranih pacijenata, od čega je čak 890 bilo sa poljedicama moždanog udara.
“Do kraja septembra ove godine mi smo već na broju hospitalizacija od 1.100, od čega je skoro 550 pacijenata bilo sa moždanim udarom“, kazala je prof. dr. Aida Šehanović, v.d. načelnica Klinike za neurologiju UKC-a Tuzla.
„Trećina pacijenata u prvim mjesecima umire, što od moždanog udara, što od komplikacija. Trećina pacijenata ima izraženu ili umjerenu onesposobljenost, što će reći da u većoj ili manjoj mjeri ovise o nekome drugom, a svega jedna trećina pacijenata je funkcionalno neovisna, odnosno spospobna da samostalno nastavi svoj život“, objašnjava prof. dr. Dževdet Srnajlović, šef Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta UNTZ.
žCigarete, nedovoljna fizička aktivnost, povišen krvni pritisak, poremećaj srčanog ritma, povišene masnoće u krvi, stres i dijabetes promjenjivi su faktori na koje se pravilnom ishranom i fizičkom aktivnošću može utjecati i na taj način smanjiti pojava moždanog udara. No, kada se pojave prvi simptomi, najbitniji je pravovremeni dolazak ljekaru.
„Tu su najčešće motoričke slabosti, poremećaj govora, izmjene osjeta - i tu su nam minute bitne. Najbitniji je transport, transport u prvu zdravstvenu ustanovu, do prvog ljekara koji će onda napraviti procjenu i uputiti dalje“, ističe doc. dr. sci. Zejneba Pašić, šefica Jedinice za liječenje moždanog udara na UKC-u Tuzla.
Kod moždanog udara, svaka minuta je ključna za ishod. Struka navodi da je neophodno raditi na podizanju svijesti o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara. Kada pacijent već bude hospitaliziran na kinici, ljekari čine sve što mogu. No, najbitnije kod ove neurološke bolesti je stići do ljekara na vrijeme.
„Ja ovim putem pozivam ministarstva zdravlja kantona, Federacije, zavoda za javno zdravstvo - da se naprave programi, da se naprave projekti, gdje će se raditi na prevenciji moždanog udara“, kazala je prof. dr. Mirajana Vidović, šefica Odjela za cerebrovaskularne bolesti UKC-a Tuzla.
Svjetski dan moždanog udara obilježava se svake godine 29. oktobra. Obilježavanje ima za cilj podizanje svijest o važnosti ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara i brzog djelovanja.
federalna.ba