Mostar domaćin predstavljanja monografije "GMO u poljoprivredi i šumarstvu"

Predsjednica Vijeća za genetski modificirane organizme pri Agenciji za sigurnost hrane BiH Danijela Petrović i njen zamjenik Novo Pržulj predstavili su u srijedu u Mostaru znanstvenu monografiju “GMO u poljoprivredi i šumarstvu”, koja na više od pet stotina stranica analizira jesu li GMO kulture prijetnja prirodi i zdravlju ili alat za održivu proizvodnju i očuvanje okoliša.

Nakladnici ove opsežne monografije su Sveučilište u Mostaru i Agencija za sigurnost hrane BiH, recenzenti Dragan Petrović, Rifat Hadžiselimović te Ivan Ostojić.

Po riječima urednica monografije Danijele Petrović na monografiji se počelo raditi prije dvije.

"Ideja je bila da ostavimo trag za generacije koje dolaze, da to ne bude samo zakonom određen posao", naglasila je Petrović.

Idejni tvorac Novo Pržulj

Podrctala je da je idejni tvorac Novo Pržulj s Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske te da je upravo on odradio najveći dio posla.

"Veličina monografije je u tome da smo objedinili sve ono dosad poznato po pitanju GMO-a u poljoprivredi i šumarstvu i to na preko 500 stranica, tri jezika, dva pisma. Četrnaest je područja obrađeno, radila su ih 24 autora koja su se dotaknula problema i dobrih stvari GMO-a sa svih aspekata, zaključno s budućnosti BiH i GMO-a. Nitko od nas autora nije rekao ni da je ‘za’ ni ‘protiv’, nego smo iznijeli činjenice, a neka javnost sama prosudi", poručila je Petrović.

Dodala je da su najveći problemi u kontekstu kontroverzne GMO tematike predrasude koje su, po njenom mišljenju, normalne jer je genetski inženjering nešto novo.

"Na znanosti je da činjenicama dokaže je li nešto dobro ili nije, odnosno je li biotehnologija na dobrom putu", zključila je Petrović.

Novo Pržulj istaknuo je da ova tematika, sama po sebi, predstavlja veliki izazov.

Paralela BiH i Europske unije

"O GMO-u se govori u svakoj obitelji, ali kada smo u Vijeću za GMO, čiji su članovi najviše poglavlja i napisali, razgovarali na tu temu, nekako smo došli do zaključka da 95 posto stanovništva ne razumije što je GMO. Zato smo to doživjeli kao odgovornost i obvezu", kroz monografiju pokušati na transparentan i razumljiv način upoznati stanovništvo što je to GMO – rekao je.

Naveo je primjer mobilnih telefona koju su prihvaćeni bez razmatranja štetnog utjecaja, dok se GMO, uglavnom, doživljava kao nešto negativno.

Povukao je i paralelu Bosne i Hercegovin i Europske unije, odnosno ostatka svijeta te naglasio kako su naši kapaciteti po pitanju proizvodnje hrane neiskorišteni.

"BiH ima uvjete proizvesti soje koliko nam treba. A zašto se to ne događa – to je neko drugo pitanje. Ministarstva trebaju puno više voditi računa o tome kako se koristi zemljište, koliko ga je neobrađenog i koji su efekti činjenice da zapravo uzgajamo samo kukuruz i strna žita. Generalno, treba puno više pažnje posvetiti poljoprivredi i proizvodnji, jer zemljište je jedno od naših glavnih resursa", naglasio je Pržulj.

Kontrola GMO-a u BiH je, kaže, pitanje za neki drugi resor, no što se tiče uvoza hrane s GMO predznakom, bio je vrlo jasan: "Zakon striktno kaže da se GMO kulture ne smije gajiti u BiH, a to šta rade inspekcije, ministarstva – to je pitanje za njih. Ono što radi naše vijeće je da vrlo pažljivo razmatra zahtjeve za uvoz GMO hrane za domaće životinje. Nismo u stanju ispitati sve rizike, ali normalno je da je vjerujemo u Europi."

Pržulj je na kraju poručio kako u kontekstu GMO tematike ljudi ne trebaju osuđivati tehnologiju i napredak, nego ju, prije svega, trebaju razumjeti.

Fena/federalna.ba