Mostarski sajam gospodarstva okupio političare, gospodarstvenike i brojne izlagače

Mostarski sajam gospodarstva proteklih dana bio je središte političkih događanja i brojnih konferencija, ali i mjesto susreta gospodarstvenika, sklapanja novih poslova te razmjene ideja. Naša mostarska ekipa pomno je pratila sva događanja tijekom još jedne sajamske manifestacije koja se s pravom može pohvaliti statusom najuspješnije u zemlji, kako po broju izlagača, tako i po broju posjetitelja.

Spuštena je zavjesa na 27. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, koji je kroz pet dana ugostio brojne izlagače iz zemlje i inozemstva, ali i veliki broj posjetitelja.

Rekordan broj izlagača i posjetitelja

Više od 900 izlagača, ističu organizatori, čini ovogodišnje izdanje Mostarskog sajma najuspješnijim do sada. Interes za sudjelovanje bio je iznimno velik, zbog čega se tražio i dodatni izlagački prostor, dok dio tvrtki nije mogao biti uključen.

“Jako smo zadovoljni, ovo je rekordan broj kako izlagača, tako i posjetitelja i nadamo se da kada se dojmovi slegnu krećemo punom parom raditi i na idućoj godini, odnosno 28. izdanju Mostarskog sajma gospodarstva”, iznosi Mija Martina Barbarić, glasnogovornica Mostarskog sajma gospodarstva.

Međunarodni značaj i jačanje suradnje

Iako je ove godine izostala Slovenija kao zemlja partner, sadržaja nije nedostajalo. Impresivnu ponudu predstavila je Republika Italija, koja nastavlja jačati gospodarske veze s Bosnom i Hercegovinom.

“Prošle godine Italija je bila zemlja partner, ove godine je čak pojačano prisustvo talijanskih poduzetnika ovdje. Ovo je vrlo važan sajam, sajam od međunarodnog značaja”, navodi Sarah Eti Castellani, ambasadorica Republike Italije u BiH.

Regionalna i poslovna povezivanja

Privredna komora Srbije sudjelovala je na sajmu kroz poslovne susrete i B2B sastanke, jačajući regionalnu suradnju. Trgovinska razmjena između Srbije i BiH u 2025. godini dosegnula je 3,3 milijarde.

“To je činjenica koja pokazuje da ovdje privreda itekako sarađuje. Ono što želim naglasiti jeste da je ona dvosmjerna. Iako je suficit na strani Srbije, bh. privreda ubrzava svoj izvoz prema Srbiji. U protekloj godini izvoz je povećan za 28 %”, argumentira Aleksandar Radovanović, rukovodilac Centra za regionalnu saradnju u Privrednoj komori Srbije.

Domaći proizvođači i novi kontakti

Sajam je značajna prilika i za domaće proizvođače.

“Želimo ostvariti kontakte sa novim potencijalnim kupcima, predstaviti svoje proizvode i usluge, te otvoriti vrata novim suradnjama”, kaže Gloria Volarić Galić, predstavnica prirodne kozmetike Gloria.

“Mostarski sajam je dao doprinos da Eko Box bude prepoznat na širokom tržištu. Naša tržišta su u Zapadnoj Evropi, prije svega Austrija, Njemačka, Slovenija, Hrvatska i naravno Srbija”, iznosi Borislav Kapetanović, generalni menadžer firme Eko Box.

“Tu smo sa Lastom, posebno sa keksima Rondini, koje su kupci jako prepoznali i koji su prisutni na policama. Dobijamo mnoštvo komentara”, ističe Mate Mikulić, predstavnik odjela prodaje Violete.

“Potražnja za namještajem po mjeri je vrlo velika. Modernizirali smo proizvodnju kako bismo mogli odgovoriti na sve zahtjeve domaćeg tržišta, a jedan dio i izvozimo”, objašnjava Marko Galić, direktor firme Gala Group Mostar.

B2B sastanci i umrežavanje

Nije nedostajalo ni konferencijskog sadržaja. B2B sastanci, kao dio Evropske poduzetničke mreže – najveće globalne platforme za povezivanje tvrtki – organizirani su uživo i hibridno putem B2B platforme.

“Mostarski sajam je prepoznat, dolaze tvrtke iz cijelog svijeta. Ovo je najveći sajam u BiH i zato zaslužuje B2B sastanke koji iz godine u godinu donose nove uspjehe za bh. kompanije”, argumentira Vedran Šimunović, menadžer za razvoj poslovanja u INTERA Tehnološkom parku.

Vino, edukacija i društveni program

Naglasak je i ove godine bio na hercegovačkim vinarijama, čija je bogata ponuda tradicionalno okupila brojne posjetitelje. Edukativni dio po prvi put su realizirali predstavnici udruge oboljelih od celijakije.

“Sajam gospodarstva prati potrebe i trendove i prepoznaje bezglutensku prehranu kao nešto što bi trebalo biti uključeno u ovakav program. Ovdje ne povezujemo samo oboljele od celijakije, osobe koje su na bezglutenskoj prehrani nego i sve koji učestvuju u pripremi bezglutenskih obroka – od javnih ustanova i škola do ugostitelja”, iznosi Snježana Anić, predsjednica Udruge oboljelih od celijakije Gluten Free HNK.

Završetak uz muziku i zabavu

Nije nedostajalo ni plesa, pjesme, kao ni modnih događanja. Stoga ovu priču zaključujemo upravo u tom ritmu – uz glazbu i plesne pokrete do iduće godine.

federalna.ba