Ministrica obrazovanja najavila najveću reformu u Švedskoj u 30 godina
(Izvor: Josefine Stenersen Nilsson/The Guardian)

Ministrica obrazovanja najavila najveću reformu u Švedskoj u 30 godina

Švedska je proglasila "propust sistema" u besplatnim školama u zemlji, stvarajući tako najveći „potres“ u posljednjih 30 godina i dovodeći u pitanje model u kojem profitabilne kompanije vode državno obrazovanje.

Švedske friskolor – privatne škole koje se finansiraju javnim novcem – privukle su međunarodno priznanje, uključujući i  britansko, a bivši ministar obrazovanja Michael Gove ih je koristio kao model za stotine novih britanskih besplatnih škola otvorenih pod vladom Davida Camerona.

Ali posljednjih godina, pad švedskih obrazovnih standarda, rastuća nejednakost i rastuće nezadovoljstvo među nastavnicima i roditeljima pomogli su da podstaknu politički zamah za promjene.

Izvještaj najvećeg švedskog sindikata nastavnika Sveriges Lärare (Učitelji Švedske) upozorio je u junu na negativne posljedice postajanja jednim od najprodavanijih školskih sistema u svijetu, uključujući gledanje na učenike i studente kao na kupce i nedostatak resursa što dovodi do povećanog nezadovoljstva. Sindikat je zahtijevao postupno ukidanje profitnih i tržišnih škola, a u međuvremenu i reinvestiranje cijelog profita u njihovo poslovanje. “Akcionarska društva nisu dugoročno održiv oblik poslovanja za vođenje školskih aktivnosti”, navodi se.

Sada je Lotta Edholm, liberalka koja je prošle godine imenovana za ministricu obrazovanja tokom formiranja švedske manjinske koalicije koju vodi švedska stranka Moderaterna, pokrenula istragu o tom pitanju koja će, kako je rekla, nadgledati planove za reformu. „Neće biti moguće u reformisanom sistemu izvući profit na račun dobrog obrazovanja“, rekla je ona za Guardian u ministarstvu obrazovanja i istraživanja u Stokholmu.

Edholm je dodala da planira da "ozbiljno ograniči" mogućnost škola da povlače profit i da uvede kazne za besplatne škole koje se toga ne pridržavaju. “Ne može biti da država ubacuje mnogo novca kako biste mogli unaprijediti svoje poslovanje, a da vam pritom dio tog novca bude profit. Tome ćemo stati na kraj”, rekla je ona.

Najveći profit ostvarile su više srednje škole, poznate u Švedskoj kao gymnasieskola (gimnazije), rekla je ona. „Tamo je bilo lakše ostvariti profit kroz loš kvalitet.”

Postoje hiljade tzv. friskolor – koje se direktno prevode kao “nezavisne škole”, ali poznate kao “slobodne škole” – širom Švedske, s većim udjelom u gradovima. Oko 15% svih učenika osnovnih škola (od šest do 16 godina) i 30% svih učenika viših razreda srednje škole (16-19 godina) ide u besplatnu školu.

Edholm je dodala da ne može jasno definisati koliko škola ima ove probleme, ali je rekla da problem leži u samom sistemu. “Nije samo problem što je to veliki broj škola, već to postaje sistemski propust svega.”

Ona je također obećala da će pooštriti pravila o vjerskom utjecaju na nastavu u vjerskim školama i ojačati pravila o vlasništvu nad školama, pozivajući se na vladin izvještaj u kojem se upozorava da bi besplatne škole mogle iskoristiti švedski i strani vlasnici koji žele utjecati na društvo.

Edholm je također optužila neke besplatne škole za inflaciju ocjena, pri čemu nastavnici dodjeljuju djeci previsoke ocjene – stvarajući neravnotežu u cijelom sistemu. Smatra se da je to poseban problem u besplatnim školama sa niskim udjelom kvalifikovanih nastavnika i školama koje rade kao akcionarska društva.

„Besplatne škole obično daju više ocjene od opštinskih škola. To rizikuje da se na kraju krajeva može desiti da opštinske škole daju više ocjene, a to je veoma loše”, rekla je ona. “To je nepravedno i dodatno dovodi do toga da učenici misle da su mnogo bolje obrazovani nego što jesu.” Prije nego što se pridružila vladi Ulfa Kristerssona, Edholm je bila u upravnom odboru grupe besplatnih škola Tellusgruppen. Kada je imenovana za ministricu obrazovanja, vrijednost dionica grupe je porasla, ali je Edholm prodala svoje dionice i napustila odbor.

Uprkos problemima u školama, ona je insistirala da friskolor i dalje imaju važno mjesto među švedskim školama, za koje je rekla da nude mogućnost izbora bez školarina. “Ono što švedski školski sistem čini izuzetnim je to što svako dijete može izabrati školu, a da to ništa ne košta”, rekla je. “Važno je držati se toga.”

Glasnogovornik sindikata Sveriges Lärare tvrdi da vladini planovi nisu otišli dovoljno daleko u rješavanju problema, za koje kažu da uključuje sistem odabira škola koji je povećao segregaciju i nejednakost u finansiranju.

Osim reforme besplatnih škola, švedske škole se suočavaju sa značajnim kriminalnim i sigurnosnim izazovima dok se zemlja bori s nacionalnom krizom oružanog kriminala a koji uključuje sve više djece.

Edholm je rekla da pristup školama, koje su tradicionalno veoma otvorene, treba da bude stroži. “Cijelo društvo sada je u procesu promjene svog odnosa prema prijetnji terorizma, ali i kriminalu bandi, što zaista pogađa švedske škole. Ove bande, one vrbuju djecu. A gdje su djeca? U školi", kaže. Edholm također želi skratiti vrijeme provedeno pred ekranima u školama i povećati broj fizičkih knjiga u učionicama nudeći poticajne državne grantove za jednu knjigu za svaki predmet za svakog učenika.

Na osnovu naučnih istraživanja, rekla je da je "izuzetno upitno" da bilo koja predškolska ustanova ima iPad. “To je javnozdravstveni problem.” Njeno naslijeđe će, kako se nada, biti uvođenje više "mira i tišine" u škole sa manje problema, nasilja i maltretiranja, kao i unapređenje znanja djece.

Takođe želi da uvede više mladih ljudi u inženjering. „Često kažem da je Švedska izgrađena na tri stvari: šume, gvožđe i inženjere. To je ono što je izgradilo Švedsku. A mi smo u procesu gubljenja inženjerskog dijela. Umjesto toga, najoštriji umovi žele postati psiholozi.”

federalna.ba/The Guardian

Švedska obrazovanje reforma
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini Nezir Pivić Zeničko-dobojski kanton obrazovanje
0 19.04.2024 17:08
Švedska posjeta Elmedin Konaković
0 25.03.2024 11:32