Duraković: Moramo radikalno mijenjati kurikulume, studentima je potrebna sistemska podrška

U emisiji Art kvart razgovarali smo s ministricom obrazovanja i nauke Federacije BiH Jasnom Duraković, povodom obilježavanja Dana nauke u čast Nobelovcu Vladimiru Prelogu. Govorila je o ulaganjima u nauku, fragmentiranosti obrazovnog sistema, zaostacima u odnosu na regiju, te položaju i odlivu mladih iz zemlje.

Ministrica Duraković naglašava da obilježavanje Dana nauke u Federaciji BiH ne smije ostati samo simboličan čin, već instrument ozbiljne javne politike.

Kako kaže, inicijativa pokretanja Dana nauke iz 2019. godine dobila je znatno širu dimenziju:

“Mnogo više je to od puke svečanosti i simbolike. To je instrument kreiranja naučnih politika. Utrostručili smo ulaganja u nauku i tehnologiju, iako to još nije ni blizu potrebnog nivoa.”

Podsjeća da je poražavajuće da pojedini kantoni izdvajaju više za nauku od Federacije, što želi promijeniti:

“Moja misija je da se ulaganja u nauku podignu na nivo prave budžetske obaveze. Nauka nije trošak, ona je direktan razvoj i međunarodno pozicioniranje države.”

Nauka na marginama: “Nisu to naši birači”

Govoreći o percepciji nauke u politici i institucijama, ministrica otvoreno priznaje da još ne postoji dovoljno razvijena svijest o nauci kao strateškom pitanju.

“Nismo na zavidnom nivou kada je u pitanju razumijevanje važnosti nauke. Nedavno sam čula komentar: ‘To nisu naši glasovi, nisu to naši birači.’ To je strašno čuti.”

Ističe da zemlje regiona i Evrope odmiču “svjetlosnim godinama”:

“Partneri iz Slovenije, Turske, Srbije, Hrvatske daleko su odmakli. Mi i dalje kaskamo, posebno u ulaganjima. Nauka se kod nas često svrstava na marginu.”

Zaostajanje u savremenim metodama učenja

Ukazuje da su udžbenici i metode rada zastarjeli, a PISA rezultati alarmantni.

“Učenici nemaju funkcionalna znanja, niti digitalne vještine. Nastava se i dalje temelji na učionici i udžbeniku, a praktičnog i terenskog rada gotovo da nema.”

Što se tiče globalnih izazova poput umjetne inteligencije, kaže:

“Moramo radikalno mijenjati kurikulume. AI će samo povećati postojeće probleme ako ne reagujemo na vrijeme.”

Usklađivanje s tržištem rada: “Zakoni mlade prvo zakoče pa puste”

Duraković naglašava da trenutni propisi mladim ljudima otežavaju ulazak u profesionalni život:

“Studenti odrade praksu, nauče mnogo, ali im se to ništa ne priznaje. Zakon ih obavezuje na pripravnički staž od godinu dana, a poslodavci nerado primaju nekoga bez iskustva. To je začarani krug.”

Najavljuje nastavak rada na rješenjima u 2026. godini.

Kako zadržati mlade?

U kontekstu odlaska mladih, ministrica naglašava da se prvo moraju riješiti osnovni problemi studenata.

Kao jedan od ključnih koraka izdvaja Zakon o studentskom standardu, koji se priprema nakon više od decenije zastoja:

“Zakon o studentskom standardu prvi put se aktivno radi nakon 2009. To uključuje smještaj, socijalnu podršku, digitalne resurse i mentalno zdravlje studenata.”

Posebno ističe važnost sistemske psihološke podrške:

“Nemamo psihološka savjetovališta na univerzitetima. To mora biti anonimno, dostupno i potpuno besplatno.”

Uz to, digitalna infrastruktura i pristup naučnim resursima dio su planiranih obaveza:

“Student mora imati jednak i besplatan pristup bibliotekama, arhivima, repozitorijima i digitalnoj opremi.”

federalna.ba