Starmer i Frederiksen pozivaju na reformu Konvencije o ljudskim pravima prije sastanka u Strazburu

U Vijeću Evrope danas se održava neformalna ministarska konferencija o migracijama i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, za koju pojedini evropski lideri tvrde da ih sprečava u kontroli ilegalnih migracija i deportaciji tražilaca azila, zbog čega traže modernizaciju njenog tumačenja.

Poziv na reformu konvencije

U autorskom tekstu uoči konferencije, britanski premijer Keir Starmer i danska premijerka Mette Frederiksen pozvali su evropske lidere da "idu dalje" u rješavanju zajedničkih izazova masovnih migracija, tražeći reformu Evropske konvencije kako bi države članice mogle preduzeti strožije mjere za zaštitu svojih granica i odbranu demokratije.

Hitna potreba za modernizacijom

U zajedničkom saopštenju objavljenom u The Gardianu, Starmer i Frederiksen naveli su da je modernizacija tumačenja Evropske konvencije hitno potrebna kako bi se odgovorilo na izazove 21. vijeka.

"U suprotnom, sile koje žele da nas podele ojačat će. Naša poruka je: kao odgovorne, progresivne vlade, ostvarit ćemo promjenu koju ljudi traže. Kontrolisat ćemo naše granice kako bismo zaštitili naše demokratije – i učinili naše nacije jačim nego ikad u godinama koje dolaze", navode premijeri.

Zaštita izbjeglica i reforme sistema azila

Premijeri su istakli da će uvijek pružati zaštitu onima koji bježe od rata i terora, ali da se svijet promijenio i da mora da se promijeni i sistem azila.

"Danas su milioni u pokretu ne samo zbog ugroženih života, već i u potrazi za boljom budućnošću. Ako to zanemarimo, iznevjerit ćemo potrebe pravih izbjeglica i zajednica od kojih se predugo tražilo da prihvate brze promjene", navode Starmer i Frederiksen.

Osluškivanje briga građana

Premijeri dodaju da je najbolji način borbe protiv sila mržnje i podjela pokazati da konvencionalna, progresivna politika može riješiti problem migracija.

"Osluškivanje legitimnih briga i djelovanje na osnovu njih je suština naše politike. To nije prazan populizam, to je demokratija. Odlučni smo da pokažemo da naša društva mogu djelovati sa saosjećanjem, istovremeno poštujući zakon, red i pravičnost", naveli su.

"Narod želi da njihove vlade kontrolišu ko dolazi u zemlju i ko ostaje, pod njihovim uslovima. A ako počinite teške zločine, gubite pravo da ostanete. Taj princip nije ekstreman – to je zdrav razum", dodali su.

Dosadašnje inicijative i teme konferencije

Devet zemalja je u maju potpisalo pismo koje poziva na reinterpretaciju Evropske konvencije o ljudskim pravima, kako bi se olakšalo protjerivanje migranata koji počine zločine.

Borba protiv ilegalnih migracija, uspostavljanje centara za povratak migranata izvan Evrope, odredbe Konvencije o pravu na porodični život i zabrani nehumanog postupanja bit će glavne teme današnjeg sastanka u Strazburu.

Cilj konferencije

Prema saopštenju Vijeća Evrope, cilj konferencije je pružiti jasne smjernice organizaciji, kroz skup zaključaka koji oblikuju njen budući rad u oblasti migracija na političkom nivou.

"Posljednjih godina pitanja vezana za migracije – uključujući odnos između Konvencije i nacionalnih mjera za kontrolu migracija – postala su predmet intenzivne političke debate. Ovaj događaj ima za cilj objediniti te diskusije unutar Vijeća Evrope", navodi se.

Pozicija generalnog sekretara

Generalni sekretar Vijeća Evrope Alain Berset rekao je uoči skupa da Evropska konvencija o ljudskim pravima pruža okvir potreban za efikasno i odgovorno bavljenje pitanjima migracija.

"Naš zadatak nije oslabiti Konvenciju, već je održati snažnom i relevantnom – da osiguramo da sloboda i bezbjednost, pravda i odgovornost budu u ravnoteži", kazao je Berset.

Moguće reforme u budućnosti

Ako sastanak bude uspješan, članice Vijeća Evrope bi počele rad na političkoj deklaraciji koja bi bila usvojena do maja, utvrdivši kako će se Evropska konvencija primjenjivati u slučajevima migracija.

"Ako bi se takav sporazum postigao, to bi mogla biti jedna od najvažnijih reformi u načinu primjene zakona o ljudskim pravima u 75-godišnjoj istoriji Konvencije", navodi BBC.

federalna.ba/Beta