Ministar Škobić: Velika je odgovornost roditelja djeteta koje počini kazneno djelo

Kao pravnik sam često razmišljao o odnosu djeteta i roditelja, posebno nakon nemilih događaja koji su se dogodili u Republici Srbiji i Bosni i Hercegovini - rekao je federalni ministar pravde Vedran Škobić u uvodnom obraćanju na okruglom stolu u Sarajevu pod nazivom „Snižavanje dobne granice za krivičnu odgovornost djece“.

- U ovakvoj situaciji kod djeteta koje ne zna značaj djela koje je učinio, mislim da veliku ulogu i odgovornost imaju roditelji koji su, prema nekoj, nazovimo to figurativno 'zapovjednoj odgovornosti', propustili učiniti dužnu radnju da ne dođe do ovoga do čega je došlo. Trebamo shvatiti ulogu roditelja i njegove mogućnosti da razumije značenje onoga što njegovo dijete uradilo i njegovu ulogu u onome što je on propustio učiniti. Kao roditelj, kao pravnik i kao ministar smatram da je važno raspraviti o ovoj temi – naglasio je ministar.

Dodao je kako je Federalno ministarstvo pravde, potaknuto nedavnim tragičnim događajima u Republici Srbiji i Bosni i Hercegovini, a uz pomoć prijatelja i partnerskih institucija odlučilo organizirati okrugli stol o ovoj temi kako bi pokušali naći načelne zaključke koji će se nekad primjenjivati u budućnosti.

- Posebno se zahvaljujem potpredsjedniku Federacije BiH Igoru Stojanoviću koji je prepoznao bitnost ove teme i potrebu za raspravljanje. Federalno ministarstvo pravde je obrađivač zakona o zaštiti i postupanju s maloljetnicima u kaznenom postupku. Taj zakon donesen je 2014. godine, a doživio je određene izmjene 2020. godine. Taj zakon definira pojmove kao što je dijete, maloljetnik, mlađi maloljetnik, odnosno sve ono što je bitno za ovu temu i što je bitno istaknuti te iz te pozicije početi razgovarati o dobnoj granici – pojasnio je ministar.

Ustvrdio je da je člankom 2. stavak 1. Zakona o postupanju s djecom i maloljetnicima o kaznenim postupcima propisano da je dijete svaka osoba koja nije navršila 18 godina života.

- Također, stavkom 2. je propisano da se prema djetetu, koje u vrijeme izvršenja kaznenog djela nije navršilo 14 godina, ne mogu izreći sankcije niti primijeniti druge zakonom predviđene mjere. Također, stavkom 3. propisano je da je maloljetnik dijete koje u vrijeme izvršenja kaznenog djela navršilo 16 godina života, a nije navršilo 18 godina, i prema kome se mogu izreći kaznene sankcije i druge mjere predviđene ovim zakonom – napomenuo je.

Ministar Škobić je nadodao da je i u Europi različita praksa kada je ova tema u pitanju.

- Na primjer, Andora, Belgija, Nizozemska, Irska, San Marino, Švicarska i Velika Britanija imaju granice kaznene odgovornosti ispod 14 godina. U Velikoj Britaniji je, nažalost, dobna granica deset godina. Europske zemlje kojima je dobna granica 14 godina i iznad su Češka, Finska, Švedska, Danska, Norveška, Island, Grčka, Monako i Portugal. U Skandinavskim zemljama dobna granica je 15 godina – istaknuo je.

Još je napomenuo kako, prema zakonima Portugala, Rusije, Ukrajine i Armenije, djeca mlađa od 16 godina ne podliježu kaznenoj odgovornosti, dok djeca od 14 i 15 godina mogu odgovarati za najteža djela koja su izričito navedena kaznenim zakonima tih zemalja.

- Važno je istaknuti činjenicu, što ću posebno naglasiti, da međunarodne organizacije načelno pozivaju da bi ta dobna granica trebala biti 14 godina, pa čak i veća. Žao mi je što na okruglom stolu nema stručnjaka neuropsihijatrijskih oblasti koji bi sa svog aspekta raspravili pitanje koliko dijete može shvatiti značaj počinjenja određenog kaznenog djela. Nadam se da ćemo i u ovome širokom sastavu naći najbolje zaključke i raspraviti tu temu i pomoći široj društvenoj zajednici da na pravilan način odgovori ovome problemu – podvukao je on.

Ministar se osvrnuo i na pitanje smještaja djece koja počine kaznena djela i njihovu resocijalizaciju te je izrazio uvjerenje da ovakav princip rada i ovakvi okrugli stolovi mogu postati pravilo za raspravljanje o svim drugim temama važnim za pravosuđe i pravdu općenito u BiH.

Posebno je naglasio kako je za pristupanje Bosne i Hercegovine punopravnom članstvu u Europskoj uniji nužno da zakonodavstvo u BiH bude usklađeno s preporukama Europske komisije i pravnim stečevinama Europske unije.

Okrugli stol su organizirali Ministarstvo pravde Federacije BiH, u suradnji s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Dječjim fondom Ujedinjenih naroda (UNICEF).

Pored ministra Škobića, uvodničari na okruglom stolu bili su potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović, predstavnica UNICEF–a dr. Rownak Khan te direktor Odjela za ljudsku dimenziju Misije OESS–a u Bosni i Hercegovini Lupis Ivo.

Nakon uvodnog dijela, upriličena je panel rasprava eminentnih predstavnika za predmetnu oblast.

U ulozi panelista učešće na okruglom stolu uzeli su prof. dr. Vedad Gurda s Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, zatim ekspertica za maloljetničko pravo Jasmina Kosović, tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo Sanela Škaljić, predstavnica Javne ustanove „Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo“ Dženita Ljuca i stručna savjetnica za podršku svjedocima i maloljetnicima Kantonalnog tužiteljstva Zeničko–dobojskog kantona Melisa Vardo.

Okrugli stol bila je prilika za predstavnike stručne i akademske javnosti da, s obzirom na aktualne društvene okolnosti, razmijene iskustva te uz multidisciplinarni pristup ovoj problematici razmotre pitanje dobne granice za kaznenu odgovornost maloljetnika.

federalna.ba/Fena