Je li potrebno smanjiti dobnu granicu za kaznenu odgovornost maloljetnika

Snižavanje dobne granice za kaznenu odgovornost djece središnja je tema okruglog stola koji je u ponedjeljak ujutro počeo u Sarajevu, a koji je prilika za predstavnike stručne i akademske javnosti da, s obzirom na aktualne društvene okolnosti, razmijene iskustva te uz multidisciplinarni pristup ovoj problematici razmotre pitanje dobne granice za kaznenu odgovornost maloljetnika.

Na okruglom stolu sudjelovali su federalni ministar pravde Vedran Škobić, potpredsjednik FBiH Igor Stojanović, predstavnica UNICEF–a dr. Rownak Khan te direktor Odjela za ljudsku dimenziju Misije OESS–a u BiH Lupis Ivo, kao i brojni predstavnici akademske zajednice, eksperti za maloljetničko pravo, tužitelji i predstavnici centara za socijalni rad.

Ministar Škobić je kazao kako je Federalno ministarstvo pravde, potaknuto nedavnim tragičnim događajima u Republici Srbiji i Bosni i Hercegovini, a uz pomoć prijatelja i partnerskih institucija odlučilo organizirati okrugli stol o ovoj temi kako bi pokušali naći načelne zaključke koji će se primjenjivati u budućnosti. Posebno se zahvalio potpredsjedniku Federacije BiH Igoru Stojanoviću koji je prepoznao bitnost ove teme i potrebu za raspravljanje.

- U ovakvoj situaciji kod djeteta koje ne zna značaj djela koje je učinio, mislim da veliku ulogu i odgovornost imaju roditelji koji su, prema nekoj, nazovimo to figurativno 'zapovjednoj odgovornosti', propustili učiniti dužnu radnju da ne dođe do ovoga do čega je došlo. Trebamo shvatiti ulogu roditelja i njegove mogućnosti da razumije značenje onoga što njegovo dijete uradilo i njegovu ulogu u onome što je on propustio učiniti. Važno je istaknuti činjenicu, što ću posebno naglasiti, da međunarodne organizacije načelno pozivaju da bi dobna granica za kaznenu odgovornost maloljetnika trebala biti 14 godina, pa čak i veća – podvukao je on.

Ministar se osvrnuo i na pitanje smještaja djece koja počine kaznena djela i njihovu resocijalizaciju te je izrazio uvjerenje da ovakav princip rada i ovakvi okrugli stolovi mogu postati pravilo za raspravljanje o svim drugim temama važnim za pravosuđe i pravdu općenito u BiH.

Posebno je naglasio kako je za pristupanje Bosne i Hercegovine punopravnom članstvu u Europskoj uniji nužno da zakonodavstvo u BiH bude usklađeno s preporukama Europske komisije i pravnim stečevinama Europske unije.

Podizanje svijesti i prevencija

Potpredsjednik FBiH Igor Stojanović izrazio je zadovoljstvo što je Ministarstvo pravde FBiH prepoznalo njegovu inicijativu i organiziralo okrugli stol, istaknuvši kako je on već ostvario svoj cilj samim time što je veliki broj stručnjaka i relevantnih osoba došao danas razgovarati o ovome problemu, a kako bi podigli svijest društva da se događaju radikalne promjene.

- Upravo je bit inicijative bio razgovor između svih relevantnih institucija, akademske zajednice, stručnih lica i ustanova koje se bave navedenom problematikom, djecom, maloljetnicima u sukobu sa zakonom. Razgovor koji će polučiti konkretne zaključke i rješenja doprinijet će prevenciji nemilih događaja u BiH, a kojima smo već svjedočili, kako u Beogradu, tako i u Mladenovcu, Lukavcu, a nedavno i u Sarajevu s tragičnim događajem koji se dogodio na Alipašinom polju. To nam govori da imamo o mnogo čemu razgovarati – smatra Stojanović.

Ohrabrio je ministra Škobića da nastavi dijalog s prisutnim predstavnicima institucija i dalje, u svim mogućim sferama rada, kako u onim obaveznim gdje postoji podijeljena ustavna nadležnost, tako i u onim gdje te prepreke nema.

- Smatram da su dijalog i razgovor jedini ispravan put u iznalaženju najboljih rješenja za goruće probleme. Ako to ne radimo mi iz izvršne vlasti, onda je vrlo upitno što će se događati na razini društva – naglasio je.

Stojanović se osvrnuo na podnesenu inicijativu koja je glasila da se pokrenu aktivnosti na izmjenama kaznenog zakona Federacije BiH i Zakona o kaznenom postupku FBiH u čemu će biti uključeni svi relevantni faktori, institucije, centri za socijalni rad, odgojni centri, županijska ministarstva, sudovi, tužiteljstva, nevladin sektor, a kako bi se iznašlo najbolje rješenje za izmjenu kaznenog zakonodavstva.

- Uslijed društvenih promjena, kako kod nas, tako i u svijetu, koje dolaze ubrzano s naprednom tehnologijom, vršnjačko nasilje sve više postaje nekontrolirano i zahtjeva reakciju svih nadležnih institucija. Dobna granica emocionalnog, intelektualnog i socijalnog sazrijevanja i zrelosti djece se pomjera, čime djeca ranije i brže stječu svijest o svojim postupcima i posljedicama. Iz tog razloga smatram opravdanim da se razgovara na stručnoj razini, kao što je ovaj skup, o reviziji dobne granice za maloljetnike jer stalna društvena događanja u kojima su glavni akteri maloljetna lica pokazuju nam da je došlo do promjene u percepciji, kako u ponašanju maloljetnika, tako do shvaćanja pojma maloljetnika – istaknuo je on.

Pažljivo u donošenju odluka

Direktor Odjela za ljudsku dimenziju Misije OESS–a u BiH Lupis Ivo rekao je da međunarodni standardi koji se većinom primjenjuju u BiH u središte stavljaju najbolji interes djeteta.

- U sklopu svog mandata, Misija OESS-a je pokazala svoju podršku i posvećenost mladima ove zemlje prepoznajući njihovu ključnu ulogu u njezinoj budućnosti. Na primjer, Misija je 2018. godine podržala izdavanje komentara Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku. Današnji okrugli stol je prilika da se afirmira poruka da svaki odgovor na maloljetničku delikvenciju mora biti zajednički i baziran na holističkom pristupu koji uključuje relevantne institucije – ustvrdio je on.

Predstavnica UNICEF–a Rownak Khan smatra da je neuroznanost dokazala da se kod adolescenata mozak i dalje razvija, čak i nakon tinejdžerskog uzrasta, zbog čega je potrebno biti pažljiv u donošenju odluka.

- Ovo su bili jako tužni i nesretni događaji u Srbiji i Bosni i Hercegovini i ne trebamo izbjegavati nikakvu odgovornost, ali nedavni događaji ne trebaju utjecati na donošenje odluka, nego bi odluke trebale biti utemeljene na dokazima. Komitet poziva države članice da ne smanjuju ovu minimalnu dob kaznene odgovornosti ni u kojim okolnostima. Ako sve ove relevantne institucije rade zajednički na sprječavanju nasilja u kući, školi i zajednici onda ćemo postići dobar rezultat – zaključila je ona.

U ulozi panelista na okruglom stolu sudjelovali su prof. dr. Vedad Gurda s Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, zatim ekspertica za maloljetničko pravo Jasmina Kosović, tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo Sanela Škaljić, predstavnica Javne ustanove „Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo“ Dženita Ljuca i stručna savjetnica za podršku svjedocima i maloljetnicima Kantonalnog tužiteljstva Zeničko–dobojskog kantona Melisa Vardo.

Okrugli stol organizirali su Ministarstvo pravde Federacije BiH, u suradnji s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Dječjim fondom Ujedinjenih naroda (UNICEF).

federalna.ba/Fena