Metsola: Migracijska kriza je europsko pitanje i zahtijeva europski odgovor

Migracije su složeno pitanje pri čijem se upravljanju mora uzeti u obzir sigurnost ljudi koji traže međunarodnu zaštitu ili priliku za bolji život, ali isto tako i zabrinutost zemalja da će migracijski pritisak premašiti njihove kapacitete.

Unatoč zastoju s migracijskim paktom u Europskoj uniji koji ukazuje na kompleksnost samog procesa donošenja ove važne migracijske politike, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola danas je optimistična.

U intervjuu za European Newsroom, čiji je dio Fena, rekla je da ne može opravdati činjenicu da pet godina nakon uvođenja prijedloga zakona o migracijama EU ne uspijeva pronaći izlaz. Metsola smatra da u Vijeću EU-a ne bi trebala biti blokirajuća većina te je optimistična da će se pronaći rješenje za te probleme.

- Prvo pitanje koje mi postavljaju u Italiji je zašto nema zakona koji se rješavaju na europskoj razini, jer svi smatraju da europski izazov zahtjeva europski odgovor. Naš odgovor trebao bi biti usvajanje zakona koji će krenuti od Eurodaca (Europska daktiloskopija - baza podataka o otiscima prstiju Europske unije za identifikaciju tražitelja azila i neregularnih prelazaka granice), dokumenta koji je stavljen na čekanje – rekla je Metsola.

Kako je pojasnila, radi se, među ostalim, o uzimanju otisaka prstiju svima koji uđu, čime bi se zaštitili deseci tisuća djece koja svake godine nestanu u Europi, djece koja uđu i nestanu bez dokumenata.

- Moram biti optimistična. Idući tjedan je 3. listopada, odnosno deset godina od tragedije na Lampedusi kada je Sredozemno more prozvano najvećim grobljem na svijetu – podsjetila je ona, naglasivši da je potrebno uložiti sve napore kako bi se blokirali zastoji u kojima je ključno riješiti migracijsku i zakonodavnu krizu.

Metsola je navela da Europska unija treba naći rješenje po kojem se zahtjevi za azilom mogu procesuirati izvan teritorija Europske unije, a do tada se treba voditi dijalog sa zemljama iz kojih migracije brodom kreću.

- Imate situaciju u kojoj otok od 6.000 građana koji ljeti ovise o stanovnicima, a 4.000 zimi, odjednom prima 1.700 migranata u jednom danu. Obalna straža ne može se s tim nositi, a nestabilna je i situacija sa zemljom i vladom koje trebaju na to odgovoriti. Stoga se moramo pobrinuti da stvari funkcioniraju kako treba, da se pitanja postavljaju i da se na njih odgovara – smatra ona.

Komentirajući prošlotjedne provjere Njemačke i Poljske na unutarnjim schengenskim granicama, kazala je kako je za nju politički zabrinjavajuće da postoje produžene kontrole unutarnjih granica.

- Ako razmišljate o jednoj od najznačajnijih prednosti EU-a i onome na što ljudi izvan EU-a gledaju kad razmišljaju o EU-u jest sloboda kretanja. Sloboda kretanja znači da možete putovati, raditi – napomenula je ona, kazavši da se unutarnje granice u EU zatvaraju jer politika čuvanja vanjske granice ne funkcionira dobro.

Metsola je u intervjuu za European Newsroom na koncu rekla da, ako se provedu potrebne provjere putnika na vanjskim granicama, neće biti potrebe za ponovnim uspostavljanjem unutarnjih granica.

federalna.ba/Fena