Mentalno zdravlje ne smije biti tabu tema, cijelo društvo se mora uključiti

Zdravlje općenito, a unutar njega mentalno zdravlje mnogi će reći najvažnija je vrijednost svakog pojedinca i društva. Ono je preduvjet i temeljna odrednica kvalitete života. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno se zdravlje opisuje kao „stanje u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se nositi sa stresom svakodnevnog života, raditi produktivno i plodno i pridonositi sebi i zajednici u kojoj živi. Procjenjuje se da u svijetu od mentalnih poremećaja pati oko 450 milijuna ljudi.

Pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez pojašnjava da je mentalno zdravlje sadržano u samoj definiciji zdravlja.

"To je fizičko, psihičko i socijalno blagostanje. Blagostanje je ključna riječ i to je blagostanje koje nam često nedostaje. To je izgrađen kapacitet da uživate u životu, ali i da se nosite sa problemima koji stoje pred vama. Kad govorimo dana su BiH o mentalnom zdravlju, sigurno da imamo puno izazova, živimo u jednom izuzetno izazovnom  trenutku i kad bi gledali stanje našeg mentalnog zdravlja u BiH ja bih mogao reći da je organizaciono sigurno puno bolje nego u bilo kojoj državi regiona. Tu nedostaje školstvo, socijalni dio i drugih dijelova društva koji bi trebali veću pažnju posvećivati tome. Kada gledate odnos fizičkog i psihičkog zdravlja, uvijek puno više povećujemo pažnje problemima fizičkog zdravlja, iako je i jedno i drugo važno, čak se isprepliću."

Milan Latinović, pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, ističe da je u javnosti prisutno razmišljanje da zdravstveni sistem treba da riješi sve probleme vezane za zdravlje.

"Zdravstveni sistem u vrlo malom procentu doprinosi uopšte zdravlju stanovništva, 15%. Praktično, 85% koje doprinosi našem zdravlju je sve ono što se dešava oko nas. Vrlo je važan ambijent u kojem provodimo život u kojem ostvarujemo zdravlje. Svakako da trebamo biti zabrinuti za naše zdravlje, posebno mentalno."

O tome kako sačuvati mentalno zdravlje u vremenu kako živimo, Čerkez navodi da je socio-ekonomsko stanje samo jedan od faktora rizika.

"Na to nadovežemo političko stanje, stanje da imamo rat u Evropi. Podsjeća nas na naše ratno stanje. Na stanje pandemije, nakon koje imamo povećanje depresije. Jako je teško da sačuvamo mentalno zdravlje ako se nećemo družiti, ako se nećemo povjeravati međusobno, ako će mentalno zdravlje biti tabu tema, ako ćemo se bojati ići kod psihologa ili otvoreno govoriti o našim problemima."

Antidepresivi se ne smiju uzimati bez recepta

Naglašava da se antidepresivi ne smiju uzimati bez recepta.

"Za mentalno zdravlje nije samo lijek izlaz. Mi pružamo usluge i okupacione terapije, psihoterapije. Imamo kontinuitet brige za pacijenta. Za mentalno zdravlje nije samo terapija. Ona je važna, ali je jako važna i podrška društva. Ljudi ne shvataju važnost javnog govora o detekciji problema u obdaništu. Na djetetu možete prepoznati probleme koji dolaze iz porodice. Sa djecom treba razgovarati, ali to se u praksi radi jako malo. Insistiramo da obrazovni sektor uvede psihologe i kompletne timove u obdaništima, u osnovnim i srednjim školama. Psihološka podrška je vrlo bitna."

Latinović kaže da žele da dopru do svih građana kako bi shvatili koliki je značaj mentalnog zdravlja.

"Morali bi što veći akcenat staviti na društvenu solidarnost jer kroz nju možemo popraviti odnos među ljudima. To su pokazali ovi najnovniji događaji sa nesrećnim samoubistvima. Najveći pritisak na te osobe su vršili ljudi iz njihovog okruženja. Jako su bitne i međunarodne organizacije koje nas podržavaju. Imamo niz aktivnosti kojima pokušavamo sistemski djelovati. Ali rezultati će biti vidljivi kada shvatimo da cijela društvena zajednica mora uvesti neke promjene."

Čerkez ističe da privatni odlazak kod psihologa postaje privilegija bogatih.

"Imamo stručnjake i trebamo ih uvesti u sistem. Mnogo je porodica na rubu siromaštva i nemaju mogućnost da sebi omoguće privatno psihologa."

I oni koji su najjači su jako ranjivi

Latinović dodaje da je broj psihologa, s obzirom na situaciju i broj zahtjeva, nedovoljan.

"Tek kad počnemo svi otvoreno govoriti o problemima u društvu i stvarnim problemima, tek kad ne bude stigma kad se neko javi kod psihologa i tek kad svi sektori budu slijediti ove dobre primjere koji su napravljeni u zdravstvenom sistemu, onda tek možemo očekivati neki pomak. Do tada ja iskreno, sa ovakvom situacijom i ovolikim brojem problema, mislim da ćemo biti u sve težoj situaciji. Zadnji je momenat da promijenimo neke stvari i da se više posvetimo prije svega djeci jer i oni koji su najjači su jako ranjivi. Nećemo da prihvatimo da nekada i riječ ubija. To je kao ekser, možete povući riječ, ali rupa ostaje. Moramo početi da kreiramo bolje društvo, da bi imali bolje mentalno zdravlje", zaključio je Čerkez.

federalna.ba