Međunarodni dan pismenosti: Da li su djeca i mladi zainteresovani za pisanu riječ?

Prema popisu stanovništa iz 2013. godine u Bosni i Hercegovini je 2,8% stanovnika bilo nepismeno, što je najveća stopa nepismenosti među zemljama bivše Jugoslavije. Dostupna istraživanja kažu da ni medijska pismenost u našoj zemlji nije na zavidnom nivou. Povodom Međunarodnog dana pismenosti, pitali smo bibliotekare da li su djeca i mladi zainteresovani za pisanu riječ i koje izazove sa sobom donosi savremeno doba za svijet književnosti?

Trgovci knjigama i bibliotekari kažu da čitanje nije previše popularno u našem društvu, ali rast broja članova u bibliotekama i prodanih knjiga kaže nam da se ipak čita.

“Kao bibliotekar, osim što izdajem knjige koje su tu za lektiru, mogu reći da postoji nekolicina učenika koja zaista čita i koji podižu knjige koje su mimo lektire”, kazao je pisac i školski bibliotekar Fedor Marjanović.

Biblioteke kroz različite programe razvijaju pismenost i čitalačke navike djece. Iz banjalučke Dječije biblioteke kažu da je danas izazov za roditelje i obrazovne institucije razvijati kod djece funkcionalnu pismenost i podsticati na kritičko promišljanje.

Književnica i bibliotekarka Aleksandra Čvorović istakla je značaj razumijevanja pročitanog: “Vi imate djecu koja čitaju i koja uzimaju knjige, ali koliko je razumijevanje pročitanog? Kada pitate da objasni neku riječ, ono zna pročitati, ali ne zna tu riječ na pravi način koristiti, primjeniti.”

Pismenost danas ne znači samo sposobnost čitanja i pisanja, nego se pod pismenošću smatra i medijska, tehnološka i digitalna pismenost. Medijska pismenost podrzumijeva kritički pristup sadržaju, a za takvo opismenjavanje potrebni su sistemski koraci.

“Potrebno je uvesti predmet koji se odnosi na medijsko obrazovanje i da bude od najnižeg do najvišeg nivoa što se tiče onih koji su u procesu obrazovanja. Svakako je potrebno paralelno obrazovati različite grupe roditelja, jer su oni prvi edukatori svoje djece, zatim nastavnike i sve one koji rade sa djecom”, pojasnila je profesorica na fakultetu Političkih nauka u Banja Luci Dragana Trninić.

Uvriježeno je mišljenje da društvene mreže i nove tehnologije djecu i mlade odvlače od svijeta književnosti, međutim virtuelni porstor ima i pozitivne strane.

“S jedne strane putem društvenih mreža postoji puno platformi na kojima se promoviše književnost. Neke knjige su postale vrlo popularne preko Tik Toka. E sada koliki je kvalitet te 'Tik Tok književnosti' to je upitno, ali čita se i svakako da to ima nekog pozitivnog uticaja”, dodao je Marjanović.

Opismenjavanje, razvoj kritičkog mišljenja i ljubav prema pisanoj riječi stvaraju kvalitetnije društvo. Međutim, za takve procese potrebne su sistemske promjene koje bi popravile negativne brojke.  

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.