Maxwell na saslušanju pred Kongresom odbila govoriti o Epsteinu

Ghislaine Maxwell, osuđena saradnica seksualnog prestupnika Jeffreyja Epsteina, odbila je odgovarati na pitanja Odbora za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa, prenosi BBC.

Saslušanje iza zatvorenih vrata

Maxwell se saslušanju pridružila putem video-veze iz zatvora u Teksasu, gdje služi kaznu od 20 godina zatvora zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja. Saslušanje je održano iza zatvorenih vrata.

Predsjedavajući Odbora za nadzor, republikanac James Comer, izjavio je da se Maxwell, „kako se i očekivalo“, pozvala na Peti amandman Ustava SAD-a.

Razočaranje članova Odbora

„Ovo je očigledno veoma razočaravajuće“, rekao je Comer. „Imali smo mnogo pitanja o zločinima koje su ona i Epstein počinili, kao i pitanja o mogućim saučesnicima. Iskreno želimo doći do istine za američki narod i pravde za preživjele – to je suština ove istrage“, dodao je.

Peti amandman američkog Ustava omogućava građanima da odbiju odgovarati na pitanja pod zakletvom ukoliko bi time mogli sebe izložiti krivičnoj odgovornosti.

Demokratska kongresnica Melanie Stansbury izjavila je nakon saslušanja da je Maxwell iskoristila priliku da „vodi kampanju za pomilovanje“.

Comer je rekao da je iz razgovora sa preživjelima jasno da je „Maxwell bila veoma loša osoba“ i da ne zaslužuje bilo kakav oblik imuniteta.

Stav odbrane i reakcija preživjelih

Ranije tokom dana, Maxwellin advokat David Oscar Markus objavio je na društvenim mrežama da je njegova klijentica „spremna u potpunosti i iskreno govoriti ukoliko joj predsjednik Trump odobri pomilovanje“.

„Samo ona može dati potpunu sliku. Neki možda neće voljeti ono što će čuti, ali istina je važna“, naveo je Markus.

U pismu upućenom Odboru za nadzor prije saslušanja, grupa Epsteinovih žrtava pozvala je zakonodavce da budu skeptični prema svim informacijama koje Maxwell eventualno pruži. Kritizirali su je zbog odbijanja da imenuje „brojne moćne muškarce“ uključene u Epsteinovu mrežu trgovine ljudima, upozorivši da bi bilo kakav „poseban tretman“ ili „kredibilitet njenom svjedočenju“ bio katastrofalan za preživjele.

Bijela kuća i politički kontekst

Bijela kuća je ranije saopćila da se u vezi s Maxwell „ne razmatra niti odobrava bilo kakva vrsta popustljivosti“.

Maxwell je osuđena 2021. godine zbog svoje uloge u vrbovanju maloljetnih djevojaka koje je Epstein seksualno iskorištavao. Epstein je preminuo u zatvoru 2019. godine. Maxwell traži pomilovanje od Donalda Trumpa i ranije je optužena da je lagala saveznim vlastima.

Pitanja o saučesnicima i odnosima s Trumpom

U pismu upućenom Comeru prije saslušanja, demokratski kongresnik Ro Khanna naveo je da je planirao pitati Maxwell o sudskom dokumentu koji je prošle godine podnijela, a u kojem se navodi da postoje „četiri imenovana saučesnika“ te još 25 osoba koje nisu bile optužene u okviru Epsteinove istrage.

Khanna je također planirao postaviti pitanja o njenom i Epsteinovom „društvenom odnosu“ s Donaldom Trumpom, kao i o tome da li je američki predsjednik ikada razgovarao o mogućem pomilovanju s njenim pravnim timom.

Trump je dosljedno negirao bilo kakvu krivicu u vezi s Epsteinom, tvrdeći da je s njim prekinuo kontakte prije više decenija, te nikada nije bio optužen od strane Epsteinovih žrtava.

Kontradikcije u Maxwellinom ponašanju

Khanna je istakao da odluka Maxwell da se pozove na Peti amandman „djeluje nedosljedno njenom ranijem ponašanju“, budući da se ranije nije pozvala na isto pravo tokom sastanka sa zamjenikom ministra pravde Toddom Blancheom.

Prema transkriptu Ministarstva pravde, Maxwell je u julu Blancheu — koji je ranije bio Trumpov lični advokat — rekla da nije svjedočila neprimjerenom ponašanju Donalda Trumpa niti bivšeg predsjednika Billa Clintona, te da navodna Epsteinova „lista klijenata“ ne postoji.

Novi dokumenti Ministarstva pravde

Saslušanje je prvobitno bilo zakazano za august prošle godine, ali je odgođeno na zahtjev Maxwellinih advokata, koji su tražili da se sačeka odluka Vrhovnog suda vezana za njen slučaj.

Saslušanje se održava u trenutku kada je američko Ministarstvo pravde objavilo milione novih dokumenata iz istrage protiv Epsteina, nakon što je Kongres prošle godine usvojio zakon kojim se nalaže njihovo objavljivanje.

Članovima Kongresa bit će omogućeno da lično pregledaju gotovo tri miliona stranica u prostorijama Ministarstva pravde, počevši od ponedjeljka, prenosi CBS.

„Mislim da je odlično što Ministarstvo pravde omogućava članovima Kongresa uvid u sve neredigovane dokumente“, rekao je Comer novinarima u Capitolu.

Grupa Epsteinovih žrtava u nedjelju je objavila video u kojem poziva na dodatnu transparentnost u vezi s redakcijama i dokumentima koji još nisu objavljeni.

Todd Blanche je ranije odbacio optužbe o zataškavanju, poručivši da tvrdnje o „skrivenoj količini informacija o muškarcima za koje se zna, ali koje Ministarstvo pravde ne želi procesuirati“ nisu tačne.

federalna.ba