Lovrinović: Nema razloga žuči koja se u javnosti prosula nepotrebno

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatrao je danas zahtjev poslanika Nikole Lovrinovića (HDZ BiH) da se Prijedlog zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u Bosni i Hercegovini razmatra po hitnom postupku.

Nakon poslaničke rasprave, zbog nedostatka entitetske većine prilikom glasanja, prijedlog za razmatranje ovog zakona po hitnoj proceuri je upućen Kolegiju na usaglašavanje.  

Predloženim zakonom regulira se upis podatka o pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u BiH. Predviđa se da se upis podataka o pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u BiH vrši temeljem izjave građanina BiH, odnosno na osnovu izjave roditelja maloljetne osobe kod ovlaštenog matičnog ureda.

Podaci bi se mogli upisati  u matičnu knjigu rođenih, matičnu knjigu državljana BiH, na ličnu kartu ili na svaki dokument po želji pojedinca.

Ukoliko građanin ne želi upisati svoje podatke, matičar je dužan upisati i takvo opredjeljenje.

U obrazloženju predloženog rješenja navodi se da je „primjetno da se institut pripadnosti naroda ili pripadnosti nacionalnoj manjini zloupotrebljava i vrlo često stvara problem“.

Ovim zakonom bi to pitanje bilo regulirano i otklonila bi se mogućnost zloupotrebe - navodi predlagač.

Poslanik Nikola Lovrinović je, obrazlažući zahtjev za hitni postupak, kazao da ovaj prijedlog rješava jednu ozbiljnu materiju, a koja nije riješena godinama.

Po njegovim riječima, ovo su pitanja koja nas opterećuju i neregulirana su od Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- Ovaj zakon predviđa dvije moguće situacije u kojima se primjenjuju ovi podaci o kojima je prijedlog ovog zakona, a to je kod zapošljavanja i raspoređivanja u institucijama BiH i sudjelovanje na izbornim listama u izbornom procesu - pojasnio je  Lovrinović.

Kaže da je sve na dragovoljnoj osnovi, regulirano je za ove dvije situacije koje je naveo i „nema razloga žuči koja se u javnosti prosula nepotrebno“.

Poslanik Saša Magazinović (SDP BiH) je kazao da predlagač nije obrazložio zašto predlaže zaseban zakon, a ne dopunjuje postojeće zakone da bi eventualno uveo nečiju obavezu etničkog izjašnjavanja u ličnim dokumentima.

Po njegovim riječima, Lovrinović predlaže da se po hitnoj proceduri „u naše dokumente ubaci etničko opredjeljenje kao obavezni element“.

- Smatram da to nije hitno. Što se suštine tiče, smatram da ono kada tehnologija nije bila ovako napredna, što su bile trake koje su se nosile na ramenu kako bi se u različitim, ne baš tako prijatnim okolnostima, označavali ljudi koji pripadaju određenoj etničkoj grupi, danas se to radi na tehnološki moderniji način, ali suštinski isti tako što u čip koji je u ličnoj karti se stavlja ona traka koja je nakada bila na ramenu - kazao je Magazinović.

Dodao je da, što se poslanika SDP-a tiče, ne samo da ovo nije hitno, nego je u potpunosti, u vrijednosnom smislu, neprihvatljivo.

Poslanica Mirjana Marinković-Lepić (Naša stranka) smatra sa nema potrebe da se o ovome donosi poseban zakon, a ovaj zakon ni ne ispunjava uslove koji s u Poslovnikom utvrđeni kada je u pitanju hitnost, dakle ne radi se o visokom stepenu hitnosti.

- Imamo zakone koji tretiraju i matične evidencije i ličnu kartu i uvjerenje o državljanstu. Tako da ukoliko se nešto željelo, trebalo se amandmanski djelovati, odnosno izmjenama i dopunama na ove zakone, a nikako posebnim zakonom - kazala je Marinković-Lepić.

Poslanik Lovrinović je, reagirajući na prethodne diskusije, kazao da podaci koji se u zakonu traže i predlažu nisu obavezni.

- Osoba koja to ne želi ne mora se izjasniti - pojasnio je Lovrinović.

Predstavnički dom je razmatrao i zahtjev poslanika Adila Osmanovića (SDA) za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama po hitnom postupku, ali je zbog nedostatka entitetske većine i taj zahtjev za hitnu proceduru upućen Kolegiju doma na usaglašavanje.

Iz istog razloga je Kolegiju na usaglašavanje upućen i zahtjev poslanice Mirjane Marinković-Lepić da se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine razmatra po hitnom postupku.

Predstavnički dom PSBiH razmatra prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatra Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je predložilo 17 poslanika.  

Predložili su ga poslanici: Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić.

S obzirom na to da Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije podržala principe predloženog zakona, poslanici se danas neće izjašnjavati o samom tekstu zakona, nego o izvještaju Komisije.

U obrazloženju predloženog zakona se navodi da su osnovni principi na kojima on počiva jačanje integriteta izbornog procesa, povećanje transparentnosti, te osiguranje održavanja fer i poštenih izbora. Također se navodi da su razlozi za donošenje ovog zakona unapređenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.

Predlagači navode da se predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nastoje otkloniti nepravilnosti u izbornom procesu koje su uočene prilikom održavanja izbora i na koje su u svojim izvještajima ukazivali Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i druge organizacije koje se bave praćenjem izbornog procesa.

Predsjedavajuća Ustavnopravne komisije, poslanica Alma Čolo (SDA), je kazala da je jučer na sjednici Komisije, većinom glasova od strane SNSD-a i HDZ-a BiH, odlučeno da se ne podrže principi ovog zakona.

Po njenim riječima, zbog nedolaska dvojice članova Ustavnopravne komisije na sjednicu, negativno je mišljenje Komisije o predloženom zakonu.

Izrazila je žaljenje zbog toga, jer kaže da ovaj prijedlog izmjena Izbornog zakona predstavlja jedan cjelokupan paket integriteta u cilju poboljšanja izbornog procesa u BiH, u cilju poboljšanja izbornog zakonodavstva.

Napomenula je da je on rezultat rada i višemjesečnog truda, ne samo predstavnika parlamentarnih stranaka iz BiH, nego i eksperata koji su bili uključeni od OSCE-a, Venecijanske komisije, Delegacije EU.

- Zakon bi trebao da definira govor mržnje u izbornoj kampanji, trebao bi da definira zloupotrebu javnih resursa u izbornoj kampanji, trebao bi da poveća novčane kazne za kršenje Izbornog zakona. Trebao bi da regulira pitanje mirovanja mandata, jer imamo sada nespojivost funkcija kada pojedini pripadnici koji obnašaju izvršnu vlast, su dobili mandat u zakonodavnoj vlasti - navela je Čolo.

Pojasnila je i da bi predloženi zakon trebao da ispuni sve preporuke koje je dao ODIHR - Odjel za demokratiju i ljudska prava OSCE-a.

Napomenula je da je BiH članica OSCE-a i ima odgovarajuće obaveze po tom osnovu.

Kaže da sve te preporuke koje su date odnose se na imenovanje biračkih odbora, na proceduru koja se odnosi na Centralni birački spisak, na tačnost i ažurnost podataka.

Dodala je da se preporuke odnose i na prisustvo članova i predsjednika biračkih odbora tokom cijelog glasanja i preporuke koje se odnose na tačnost u prebrojavanju glasačkih listića. To je našlo mjesta u ovom zakonu uvođenjem elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasačkih listića koji bi, po prelaznoj odredbi zakona, trebali da budu primijenjeni nakon što se ispune tehničke pretpostavke za primjenu ovog zakona.

- Mislim da je velika šteta za BiH što nismo ovo jučer uspjeli da izglasamo na Ustavnopravnoj komisiji. Mislim da su svi parlamentarci dobili desetine mailova koji podržavaju ovaj zakon. Puno sati je uloženo u izradu ovog zakona - kazala je Čolo.     

federalna.ba/Fena