‘Ljudi su uplašeni’: Švedski zakoni o slobodi informacija dovode do talasa smrtonosnih bombaških napada

Jedne noći u septembru, dok je ljeto prelazilo u jesen, Soha Saad je zadrijemala na sofi nakon što je do kasno učila. Ova 24-godišnjakinja, koja je sa roditeljima i braćom i sestrama živjela u mirnom mjestu u blizini švedskog univerzitetskog grada Uppsala, nedugo prije toga diplomirala je i postala učiteljica, karijera koja joj je bila velika strast. Imala je velike snove za budućnost.

Ali u ranim jutarnjim satima, tim snovima je došao kraj. Eksplozija je pogodila njihov dom, srušivši prozore i zidove i okončavši Sohin život.

Novokvalifikovana učiteljica Soha Saad, 24, poginula je u svom domu u eksploziji kojom se navodno ciljala njena susjeda.

Ne smatra se da je ona bila meta bombaškog napada u septembru – izvještaji su tada govorili da je to mogla biti susjeda povezana s članom bande. Ipak ona je bila nevina žrtva bez ikakve veze s nasiljem bandi.

Sohina porodica je bila uništ njenim gubitkom, a ostali su i bez krova nad glavom. „Njen otac je samo želio da skoči u grob“, rekla je za Observer dr Véronique Simon, koja joj je predavala u Uppsali i prisustvovala njenoj sahrani. “Bila je mlada, lijepa, puna života, inteligentna, ambiciozna, odlična učenica i bila je od pomoći drugim studentima.”

Pet mjeseci kasnije, smatra se da njena razorena porodica i dalje živi u privremenom smještaju uz malu pomoć i čeka pravdu.

Eksplozija je bila jedan od stotina primjera potencijalno smrtonosnog eksploziva postavljenog na stambene adrese širom Švedske u posljednje tri godine. U 2020. bilo je ukupno 107 detonacija, prema policijskim podacima, i 13 pokušaja. U 2023. broj je porastao na 149 detonacija i 62 pokušaja.

Policija na mjestu eksplozije u stambenoj zgradi u Handenu, južno od Stockholma, 5. februara. Foto: Tt News Agency/Reuters

Nakon talasa eksplozija i nasilja bandi u jesen, Švedska je usred još jednog talasa nasilja – sa četiri eksplozije na kućnim adresama samo u proteklih devet dana, uključujući Stockholm i grad Gävle sjeverno od glavnog grada. Vjeruje se da su mnoge od nedavnih eksplozija bile usmjerene na adrese povezane s zloglasnom kriminalnom mrežom Foxtrot. Posljednjih godina, Švedsku je zahvatila eskalacija sukoba bandi koji uključuje pucnjave i eksplozije – bandi koje se uglavnom bave trgovinom drogom. Septembar je bio najgori mjesec za smrtonosne pucnjave u Švedskoj od 2016. godine, sa 11 smrtnih slučajeva, a 2023. godine zabilježeno je najviše eksplozija u jednoj godini do sada.

Koalicija Umjerene stranke – koju podržavaju ekstremno desničarske Švedske demokrate – obećala je da će poduzeti akciju slanjem više mladih ljudi u zatvor i davanjem policiji više ovlasti za pretres ljudi i vozila. Ali sa sve mlađim ljudima koji su uvučeni u zločin, pretvarajući ih u „djecu vojnike“, nasilje ne pokazuje znakove smirivanja.

Eksplozije – obično usmjerene na članove rivalskih bandi i njihove porodice – često sadrže dinamit ili supstance na bazi baruta, navodi policija. Korištene su i ručne bombe.

U većini zemalja, pronalaženje adrese potencijalne žrtve može biti naporan proces. Ali ne u Švedskoj, gdje je moguće saznati adresu i lične podatke skoro svakoga i to uz pomoć samo jedne Google pretrage. Stručnjaci kažu da kriminalcima u velikoj mjeri pomaže zakon star 248 godina, a koji je dio švedskog ustava.

Zakon o slobodi štampe iz 1776. (tryckfrihetsförordningen) – poštovana karakteristika švedskog društva koja svakome daje pristup službenim dokumentima – označio je prvi zakon u svijetu koji reguliše pravo na slobodu govora; dokumenti su zaštićeni kao mjesto svjetske baštine od strane UNESCO-a.

„Javni pristup informacijama je temeljni princip švedskog oblika vlasti“, navodi Švedski institut za ljudska prava (SIHR). “Jedan od temeljnih zakona, Zakon o slobodi štampe, sadrži odredbe o pravu na pristup službenim dokumentima. Prema ovom pravilu svi dokumenti dostupni u organu su u principu otvoreni za javnost.”

Kao rezultat toga, podaci o nacionalnoj registraciji Švedske porezne uprave otvoreni su za svakoga. Iako je tradicionalno za to bio potreban telefonski poziv, u digitalnom svijetu online usluge kao što su Eniro, Hitta i Mrkoll znače da je potrebno nešto više od sekunde da se sazna starost, adresa, broj sprata i datum useljenja gotovo bilo koga.

Čak i ako pojedinci zatraže da budu uklonjeni sa takvih stranica, neki će to učiniti na samo 30 dana, dok se informacije mogu zadržati na Googleu, a granica porezne agencije za zaštitu ličnih podataka je izuzetno visoka.

Camilla Karp, koja upravlja zaštićenim ličnim podacima u švedskoj poreskoj upravi, kaže da da bi joj se odobrila zaštita mora postojati trenutna prijetnja protiv osobe i imenovane osobe ili grupe koja stoji iza toga. Čak i tada građani moraju da se presele kako bi bili sigurni da se njihovi podaci neće pojaviti na internetu.

“Možete ući i tražiti da budete uklonjeni sa web stranica, ali čim se pojavi na Googleu, uvijek će ostati tamo.”

Zaštićeno je ukupno 30.000 građana (Švedska ima 10,5 miliona stanovnika), od kojih su većina žene koje su bile u nasilnim vezama. Nakon prošlogodišnjeg vala pucnjave i eksplozija, Karp je zabilježio "veliki porast" ljudi koji su u srodstvu s kriminalcima koji traže zaštitu svojih podataka kako bi ih zaštitili od potencijalnog napada. “Ljudi su zabrinuti, uplašeni.” Ona priznaje da dostupnost informacija na internetu kriminalcima olakšava pronalaženje ljudi.

Za promjenu sistema bila bi potrebna promjena ustava, dodaje ona. “Ovo nije išlo u korak s digitalizacijom.” Ali to bi zahtijevalo političku promjenu, dodala je. “Nisu to odluke koje  porezna uprava može sama donositi.” To bi također bilo pitanje ljudskih prava, navodi SIHR-u. U oktobru 2023., vlada je naložila posebnom istražitelju da preispita ustavnu zaštitu internetskih imenika ličnih podataka, rekavši da je cilj jačanja zaštite podataka „kako bi, između ostalog, otežao kriminalnim mrežama mapiranje ljudi u različitim uslugama pretraživanja“. Ministar pravde Gunnar Strömmer nazvao je ovo pitanje "sistemskom prijetnjom", a njegovo odjeljenje je priznalo da se takve informacije mogu koristiti za izvođenje napada. Rezultati istrage trebali biti objavljena tek u novembru.

Policija obezbjeđuje mjesto događaja gdje je 31. januara u blizini izraelske ambasade u Stokholmu pronađena ručna bomba. Foto: Henrik Montgomery/EPA

Ali laka dostupnost kontakt podataka ljudi na mreži postala je dio svakodnevnog života, tvrdi Hosni Teque-Omeirat, predsjednik i izvršni direktor Eniro grupe. Samo njegova web stranica ima pola milijarde pretraživanja godišnje, a polovina stanovništva zemlje svake sedmice traži adresu ili broj telefona. „Morate razumjeti švedsko društvo da biste razumjeli zašto tako lako dajemo adrese. Živimo u veoma otvorenom društvu”, rekao je. Ipak, dodaje: "Naravno da u tome ima dobrog i lošeg."

Iako je sve više ljudi tražilo da budu uklonjeni sa stranice, on insistira da to nije u vezi s bombaškim napadima, te da problem nije u online platformama kao što je njegova. Kritikuje vladinu istragu koja pokušava da ograniči internetske usluge, što bi, kako je rekao, bilo besmisleno jer bi prema ustavu loši akteri koji traže informacije i dalje mogli da ih traže od agencija kao što je poreska uprava.

“Oni nemaju za cilj da zapravo promijene pravo privatnog lica na dobijanje informacija, već ciljaju na to da ljudi poput nas objavljuju te informacije”, rekao je on. “A informacije će i dalje biti dostupne.”

Ali Lena Södersten, pravnica u Švedskom udruženju vlasnika nekretnina, koje predstavlja 230.000 domaćinstava, rekla je da bi uklanjanje ovih detalja s interneta značajno smanjilo ciljane eksplozije. Ona poziva na promjenu ustava. “Krajnje je vrijeme da se ovo promijeni”, rekla je, dodajući da se mnogi više ne osjećaju sigurno u svojim domovima.

Nazvati poresku upravu da zatražite nečiju adresu bilo bi mnogo komplikovanije nego  brzo traženje nekoga na internetu sa pametnog telefona, tvrdi ona. “Ne želimo da sakrijemo sve informacije, već da im otežamo da ne mogu tako lako dolaziti do podataka“.

federalna.ba/The Guardian