“Kultura, umjetnost”
Obilježavajući 75 godina postojanja Muzej Sarajeva je u prostoru Brusa Bezistana upriličio edukativnu radionicu za djecu "Posuđe kroz historiju sarajevskog kraja" te dvije predstave teatra sjenki "Karađoz".
Predstave su izvedene u Despića kući u pozorišnoj sobi Makse Despića i to predstava za djecu rađena po basni "Vuk i sedam jarića" te predstava za odrasle "Karađoz u avi(j)onu".
U predstavama igraju Aldin Tucić i Nizama Negra Čičić. Tekstove su uradili Aldin Tucić i Indira Kučuk-Sorguč.
- U godinu obilježavanja jubileja ušli smo tako što smo pokušali da nađemo najbolji model kako bi se prilagodili i djeci i odraslima, kako bi naši posjetitelji dobili drugu energiju te kako bi im pokazali i kroz nematerijalnu baštinu šta znači muzej - kazala je v.d. direktora Muzeja Indira Kučuk-Sorguč.
Ona je istakla da se muzeji većinom predstavljaju kroz predmete i materijalne eksponate. No, ona smatra da uloga muzeja nije samo zaštita i čuvanje muzejskih eksponata.
- Uloga muzeja je da se bavi istraživanjem i nematerijalne baštine. Karađoz je naša nematerijalna baština. On je nešto što smo mi naslijedili kao amanet od naših predaka - navela je Kučuk-Sorguč.
Podsjetila je da je pozorišna soba Makse Despića bila mjesto gdje su se održavale prve predstave u Sarajevu. Upravo sa oživljavanjem te sobe te podsjećanjem na kulturu Karađoza, navela je, željeli su početi obilježavanje godišnjice Muzeja Sarajeva.
Karađoz je kazalište sjenki koje je dobilo ime po glavnom liku u predstavi - Karađozu. Likovi u predstavi su figure izrezane iz jarko obojenih komada kože, a prikazuju dogodovštine pukovskog lika Karađoza obdarenog mudrošću i duhom, reflektirajući lokalne i svjetske političke događaje. Posljednjim Karađoz izvođačem smatra se Hasib Ramić. Živio je u drugoj polovini prošlog stoljeća, a Ramićeva čitava kolekcija s više od 200 predmeta nalazi se u Muzeju Sarajeva.
Kučuk-Sorguč ističe da su u depadansima Muzeja Sarajeva - Svrzina kuća i Despića kuća u toku veliki sanacioni radovi, ocjenjujući da su te dvije kuće prototipi i materijalnog i nematerijalnog naslijeđa.
Cilj je oživjeti Muzej Sarajeva te je najavila izdavanje prve monografije Muzeja Sarajeva.
- U procesu smo transformacija i kadrovskih i materijalnih i logističkih. Sigurna sam da će reforme koje ustanovljavamo doprinijeti tome da Muzej Sarajeva bude smješten na kartu modernih muzeja u svijetu. Mi smo u glavnom gradu BiH Sarajevu i njegov matični muzej - podvukla je Indira Kučuk-Sorguč.
Ona je istakla da su Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo kulture i sporta izdvojili 240.000 KM, što je dio sredstava za sanaciju Despića i Svrzine kuće.
Muzej Sarajeva osnovan je 19. februara 1949. godine. Čini ga pet depadansa - Despića kuća, Svrzina kuća, Muzej Jevreja, Brusa bezistan te Muzej Sarajeva 1878-1918 posvećen Sarajevskom atentatu.
Dunja Jelovac