Kultura, umjetnost, 11.02.2021.

11. februar je Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci a u njihovu čast predstavljamo knjigu  Etička kritika i književnosti za djecu,  autorskog tandema koji čine doc. dr. Mirzana Pašić Kodrić i prof. dr. Vildana Pečenković

Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci ustanovljen je 22. decembra 2015. na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Obilježava se 11. februara svake godine podsjećajući na važnost uloge žena i djevojaka u nauci

-    Knjiga Etička kritika i književnostza djecu autorskog tandema koji čine doc. dr. Mirzana Pašić Kodrić i prof. dr. Vildana Pečenković predstavlja, u najboljem smislu te riječi, raskid s dosadašnjom tradicionalističkom kritikom dječije književnosti u Bosni i Hercegovini, koja je bila zasnovana dominantno na ruskoj kritičkoj školi. Autorice se u svojoj knjizi referiraju na recentnu anglo-američku etičku kritiku dječije književnosti, što je potpuna novost u našoj znanstveno-kritičkoj praksi. Uvjeren sam da će puno značenje i anticipacijska vrijednost ove dvodijelne knjige doći k nama tek u vremenu koje predstoji i koje nužno traži nove kritičko-interpretacijske paradigme dječije književnosti – smatra recenzent prof. dr. Muhidin Džanko

Ako bih mogla uopće ukratko reći o čemu govori ova knjiga, rekla bih da su to različite ideologije u književnosti za djecu uz primjere analiza djela novijih bh. autora/ica bajki koje ruše zadate ideološke obrasce. Naslovnica asocira na album grupe Pink Floyd "Wall" (1979), jer pjesma "Another Brick in the Wall" je pjesma koja je (i) protest ideologiji u školama. A etička kritika, iako se javlja mnogo ranije, upravo tih godina, najviše u Britaniji i SAD-u, postaje sastavna praksa kazala je za Federalni radio prof.dr. Mirzana Pašić Kodrić

O temi “Nauka i obrazovanje u 21. stoljeću – BiH i zakoni” govorilo se I  na redovnoj sesiji “Kruga 99”  

Uvodničari su bili prof. dr. Senadin Lavić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, psiholog Bojan Šošić i prof. dr. Hazim Bašić sa Mašinskog fakulteta Sarajevo.
Prof. Lavić je izjavio da je od ključne važnosti da cijelo društvo stekne svijest o značaju znanosti i znanstvenih istraživanja.

“Cijelo društvo definirajući znanost precizno mora steći svijest o znanosti i važnosti znanstvenih istraživanja, općenito za naše društvo i općenito za ljudski život. Definiciju znanosti u ovom povijesnom kontekstu mogu dati samo znanstvenici. U neodgovornim i povijesnom trenutku nedoraslim interpretacijama znanosti i obrazovanja stvorena je jedna, možemo slobodno reći, primitivna predstava da su znanost i obrazovanje potrošna djelatnost u društvu koja ništa bitno ne znači jer se u porušenom poretku, kakav je balkanski svijet ili nekoliko država na Balkanu, postavljaju druge vrijednosti i drugi kriteriji u srce društvenog života. Tamo ne vrijede, u tom kontekstu, stvarnosno-istinski stavovi ili sudovi koje daje znanost”, rekao je Lavić.

Naglasio je da su obrazovni sistemi ili znanost u razvijenom svijetu osnovni instrumenti društvenog razvoja.

“Znanost ili istraživanja su postali stožer oko kojeg se pokreću razvijene kulture savremenog svijeta. Srce tog svijeta je racionalno objašnjenje pojava, prirodnih ili društvenih, i predviđanje mogućih procesa u njima. U Bosni, današnjoj Bosni i regionu, u obrazovnim sistemima dominira nered, jedna vrsta socijalne pojave. Nekompetentni i nedorasli kadrovi preko stranačkih i lobističkih pozicija ’ulijeću’ u znanost i preuzimaju upravljanje u sistemima kao da se radi o nekoj životinjskoj farmi”, kazao je Lavić.

Psiholog Šošić se u svome izlaganju posebno osvrnuo na potrebu za očuvanjem autonomije univerziteta.

“Ključna odluka zdravih sistema visokog obrazovanja i naučne produkcije je njihova autoregulabilnost. Dakle, to su sistemi koji sami sebe dovode u red. Prvoklasan profesor će učiniti sve što je u njegovoj moći da iza sebe ostavi prvoklasne nasljednike, odnosno da one koji kod njega studiraju i koji će naslijediti njegovu poziciju također budu prvoklasni. Tome u principu nije potrebno vanjsko uplitanje i vanjska regulacija.

To je način djelovanja univerziteta na Zapadu pa i u centralnoevropskom univerzitetskom prostoru i tradiciji kojoj pripada po duhu i povijesti i prostor bosanskohercegovačkih univerziteta. To je nešto što se nije mijenjalo stoljećima, ali evo sada se suočavamo, s jedne strane, s pritiscima retrogradnih društvenih tokova koje je kod nas donio rat i, uz to, jednom operacionalizacijom reforme visokog obrazovanja koja nije nužno bila adekvatna”, rekao je Šošić.

Istakao je da je u tom smislu u BiH “najveća prijetnja ispreplitanje sa političkim strukturama kakvo je u nedavnoj prošlosti dovelo do neshvatljivog pojeftinjenja i banalizacije akademskog života.”

Prof. Bašić je u obraćanju posebnu pažnju posvetio pitanju implementacije reformi u sklopu Bolonjskog procesa u Bosni i Hercegovini.

“BiH je kao država, budući da je preživjela četvorogodišnju agresiju, bila u situaciji da reformira svoj obrazovni sistem i da se nije pojavila Bolonjska reforma. Način na koji je ta reforma urađena često je bio predmet kritika i osporavanja, nekada opravdanih, a nekada neopravdanih. Bitno je ipak napomenuti da BiH nije izostala iz ovih reformskih procesa”, kazao je Bašić.

U Bošnjačkom institutu – Fondaciji Adila Zulfikarpašića postavljena je izložba slika i crteža Izeta Alečkovića, umjetnika čiji je slikarski rukopis prepoznatljivo ekspresivne geste neizostavan segment savremene bosanskohercegovačke likovnosti.

Postavkom 47 slika i crteža u holu i na dva sprata galerije Instituta nastavljen je kontinuitet promocije autentičnih bosanskohercegovačkih likovnih stvaraoca. Izložbu će posjetioci Instituta moći pogledati do 26. februara 2021. godine.

U  Galeriji Srednje škole primijenjenih umjetnosti otvorena izložba slikara Džeke Hodžića „Crteži i objekti“.

DŽEKO HODŽIĆ

Rođen je 1950. g. u Godijevu, Crna Gora. Godine 1970. završava Srednju školu primijenjenih umjetnosti u Peći, a 1977. g. Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Imao je 83 samostalne izložbe u BiH i inostranstvu, kao i 587 skupnih. Izlagao je u 26 zemalja, Dobitnik 12 nagrada. Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH, Udruženja Arbeitskreis 68 – Waserburg i Udruženja Kunstverein Erlangen e. V. – Njemačka. Potiče iz slikarske obitelji i jedan je od najznačajnijih bosansko – hercegovačkih slikara.
Izložba je realizovana u saradnji sa Festivalom Sarajevo Sarajevska zima 

Studio teatar Zenica dio je projekta  “ Putevi Heroja” 

 

Uređuje i vodi Dunja Jelovac

radio Federalni radio Radio Federacije BiH Kultura, umjetnost
sport Federalni radio
0 05.03.2021 18:18
Borut Pahor Federalni radio
0 05.03.2021 17:51
koronavirus Vlada FBiH Federalni radio
0 05.03.2021 17:48
Vijesti u 17 Federalni radio
0 05.03.2021 17:44
radio Federalni radio Radio Federacije BiH Natura magazin priroda zdravlje
0 05.03.2021 15:04