Kultura, umjetnost, 01.07.2021.

- Kokreativna putujuća izložba ifa-e EVROVIZION.CROSSING STORIES AND SPACES koja se bavi tematikom aktuelne društveno-političke situacije u Evropi i idejom evropskog identiteta, počinje svoje sedmogodišnje putovanje danas u Sarajevu. Izložbu će otvoriti bh. umjetnica Selma Selman sa svojim performansom „Vi nemate pojma“u 18h u Historijskom muzeju BiH.  Historijski muzej BIH nastavlja svoju ustaljenu politiku te svojim građanima i gostima grada nudi vrhunske kulturne sadržaje. S tim u vezi Sarajevo će ovog ljeta biti upisano u kulturnoj mapi savremene umjetnosti.

“Možda je odabir Sarajeva da bude početna stanica izložbe koja će narednih godina putovati po Evropi bio motivisan simbolikom i kapitalom koji naš grad baštini iz prošlosti, ali on sigurno ukazuje i na potencijal grada kad su u pitanju savremene umjetničke prakse i trendovi. ” – Izjavila je Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH.

Izložba EVROVIZION.CROSSING STORIES AND SPACES bit će predstavljena u 12 gradova Evrope. U uskoj saradnji sa lokalnim akterima i akterkama, u toku sedmogodišnje turneje, u izložbu će biti integrisane nove umjetničke pozicije, koje će nastaviti turneju zajedno sa ostalima i tako mijenjati sam prostor unutar izložbe, otvarati nove teme i postavljati nova pitanja za razmišljanje, sve do poslednje stanice u Berlinu, gde će kroz sve ove procese i promjene biti prezentovana neka možda drugačija Evropa od uobičajene izjavila je Sanja Kojić Mladenov jedna od kustosica izložbe.Izložba EVROVIZION.CROSSING STORIES AND SPACES ima za cilj ukazati na postojeće problematične odnose, te osvijetliti specifične progresivne impulse perifernih mjesta, kako bi se podstakao i otvorio prostor za dijalog i saradnju izjavila je Simone Voigt, Direktorica Goethe-Instituta.

- Gradsku biblioteku Cazin posjetila je delegacija Bošnjačkog instituta – Fondacije Adil Zulfikarpašić i tom prilikom uručila donaciju od 500 novih knjiga.

          Bila je ovo prilika za razgovore o još nekim projektima iz oblasti kulture.

-  Iz štampe je nedavno izašao novi roman novinara, publiciste i jednog  od najpoznatijih rok kritičara sa ovih prostora, Vogošćanina  Amira Misirlića pod   nazivom „Noćas nema mjeseca punog iznad Bosne”. Roman prati dvije radnje iz dva perioda u razmaku od 25 godina.

Svaka asocijacija na Bijelo dugme nije slučajna, zapravo prvobitno autorova ideja je  bila da roman nazove  “Noćas je ko lubenica pun mjesec iznad Bosne”   ali je iz nekoliko razloga došlo do promjene plana.  “Gledajući film o Bitlsima, došao sam na ideju da pišem o pjesmama domaćih Bitlsa i ko bi drugi mogao to biti nego Bijelo dugme. Međutim tokom pisanja je to je otišlo u nekom drugom smjeru, pa je tom logikom izmjenjen i naslov i da ne bih imao problema sa autorskim pravima.” – kaže Amir Misirlić.“Ne sudi knjigu po koricama” – stara je narodna poslovica, ali složit ćete se da su korice vrlo važan dio knjige pa stoga želim reći da su ove vrlo privlačne,  žuti izbušeni mjesec na crnoj pozadini asocira na gramofonsku ploču  i dizajnersko je rješenje  talentovanog Harisa Jusovića sa kojim je Misirlić sarađivao i ranije.

- O temi "Politička moć i anti/intelektualizam" ovorili su prof. dr. Džemal Sokolović, prof. dr. Senadin Lavić, psiholog Bojan Šošić i prof. dr. Hazim Bašić

Smatra kako još uvijek nismo dostigli građansko društvo kojim dominira ideal vladavine prava i slobode pojedinca.

"Visoki dužnosnici etničko-religijskih političkih stranaka bez ikakve odgovornosti provode zloupotrebu institucija sistema i kontroliraju svaku moguću kritičku ideju koja bi ih dezavuirala na bilo koji način", rekao je Lavić.

Dodao je kako su profesori su poniženi i obezvrijeđeni, a njihovi pozivi obesmišljeni.

- Povodom obilježavanja 107. godišnjice Sarajevskog atentata Turistička zajednica KS organizovala je performans koji je na svojevrstan način oživio glavne aktere atentata koji je 1914. godine donio velike promjene na svjetskoj političkoj sceni. Tako su danas sarajevskim ulicama, kao i na mjestu atentata, prošetali Franz Ferdinand i njegova supruga Sofija, kao i sam Gavrilo Princip, a poznate likove iz sarajevske i balkanske historije utjelovili su mladi glumci

cilj ovakvog performansa jeste promocija kako kulture tako i bogate historije Bosne i Hercegovine. Događaj poput Sarajevskog atentata iz godine u godinu plijeni pažnju turista te se na ovaj način pokušava dodatno dočarati vrijeme u kojem se atentat dogodio.

Sarajevski  atentat tema je predstave “ Mali mi je ovaj grob”  u režiji Dine Mustafića.

“Predstavom “ Mali mi je ovaj grob” mi smo prišli cijeloj tematici Prvoga svjetskog rata iz vizure jedne generacije Mladobosanaca koji su željeli i vjerovali da mogu, prije svega, da dosegnu tako željno iščekivanu slobodu, a ta sloboda se, u tadašnjim istorijskim kontekstima, posmatrala kao jedan od vidova borbe – a ti oblici borbe bili su oružani otpori, atentati. Čak je Sarajevskom atentatu prethodilo nekoliko desetina u mnogim drugim gradovima Evrope – tako da mi polazimo od toga da je to priča o jednoj generaciji zanesenjaka, romantičara, idealista, na jedan način utopista koji su ostali vjerni do kraja svojoj ideji. Mlada Bosna je bila vrlo zanimljiva pojava na Balkanu početkom 20. vijeka. To su bili mladi ljudi, socijalanarhisti koji su čitali i prevodili svjetsku literaturu, imali emancipatorski kulturni projekat, borili se za status žena u društvenom smislu, imali su velikim dijelom i multietnički karakter. Oni nisu bili ideološki artikulisani, ali, u svakom smislu, to treba posmatrati kao početak određene revolucionarne misli. Oni su čitali Svetozara Markovića, Dimitrija Tucovića, prevodili Walt Whitmana,obrazovali se na Bakunjinu (Mikhail Bakunin). To je bila vrlo zanimljiva intelektualna grupa, intelektualni kružok sarajevskih srednjoškolaca, idealista. Zamislite sada srednjoškolce koji su bili sa takvim revolucionarnim zanosom i vjerom.

Sve do devedesetih godina mi smo o tim ljudima učili, u vrijeme Titove Jugoslavije, kao jednoj revolucionarnoj organizaciji, a onda je devedesetih naglo došlo do preokreta u kojima su etničke zajednice Bošnjaka i Hrvata u Bosni smatrale da je to bio pucanj u civiliziranu Evropu i teroristički akt, dok je srpska nacionalistička strana prisvojila Gavrila Principa kao nacionalnog heroja, mitskog junaka koji je postao borac za Veliku Srbiju. A sam Gavrilo Princip na sudu je rekao da je po nacionalnosti Jugosloven, da se zalaže ne za bilo kakvu državnu tvorevinu nego Republiku Jugoslaviju. Očigledno je da su sudski transkripti, činjenice i dokazi koje je najbolje u svojoj knjizi objasnio Vladimir Dedijer, bez ikakvog ideološkog filtriranja, devedesetih potpuno napušteni i počelo se govoriti o jednoj ili drugoj strani, i taj verbalni rat se sada prenosi na memorijalizaciju u smislu obilježavanja spomenika i spomen-prostora.” - kazao je režiser  Dino Mustafić.

-  Na ljetnoj sceni Narodnog pozorišta Tuzla u okviru tradicionalne manifestacije Grada Tuzle ‘’Ljeto u Tuzli’’ u četvrtak, 1. jula bit će izvedena predstava ‘’Bosanska kraljica’’ autorice Marice Petrović, najavili su organizatori.

Posljednjih nekoliko godina Tuzla je doživjela pravi kulturni preporod, a gradske strukture odlučne su da sve raspoložive resurse ulože u razvoj turizma.

U skladu s tim već nekoliko godina Grad Tuzla organizuje manifestaciju „Ljeto u Tuzli“ koja u okviru svojih sadržaja nudi po nešto za sve starosne skupine.

Navedenu višestruko nagrađivanu monodramu je režirao Vlado Kerošević u kojoj ulogu Katarine Kosače ostvaruje glumica Ivana Milosavljević. Nastala je u koprodukciji Teatra kabare Tuzla i Matice hrvatske Tuzla te Studentskom scenom pri Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli.

- Ovogodišnji 25. festival "Baščaršijske noći" održat će se u tradicionalnom terminu od 1. do 31. jula u Sarajevu. Svečano otvorenje bit će upriličeno uz koncert Gudačkog kvarteta Sarajevske filharmonije 1. jula u 20 sati u Bosanskom kulturnom centru (BKC) Sarajevo.ekako sve najreprezentativnije što je u bosanskohercegovačkoj umjetnosti satkano je juli i ovogodišnje 'Baščaršijske noći'. Mi ove godine predstavljamo dva važna projekta Fondacije Sevdah. Sevdalinki je mjesto na velikim koncertnim pozornicama. Ovo će biti svojevrsni praznik pjesme, na veliku radost ljubitelja tradicionalne pjesme a kao specijalni , dugoočekivani gost , najavljen je Nedeljko Bilkić.

Uredjuje i vodi Dunja Jelovac