Kreševljaković za FR: Neodloživa zaštita životne sredine

Razgovarala: Amra Ličina

Na sastanku Stalne komisije za Konvenciju o očuvanju evropskog divljeg biljnog i životinjskog svijeta i prirodnih staništa, a koji je bio održan od 28. novembra do 2. decembra u Vijeću Evrope u Strazburu (Strasbourg), donesena je odluka o otvaranju predmeta i usvajanju Preporuka za Bosnu i Hercegovinu, koje je predložio nezavisni ekspert prof. dr Gregory Egger, stručnjak za hidrobiologiju i vodene ekosisteme iz Austrije, a koje se odnose na konkretne korake nadležnih u cilju neodložive zaštite životne sredine i biodiverziteta u gornjem toku rijeke Neretve. Najbitnija preporuka je ona koja se odnosi na obustavu gradnje HE Ulog do momenta potpune realizacije svih ovih preporuka. O preporukama Vijeća Evrope, te kako zaštititi gornji tok Neretve, za Radio Federacije BiH govorila je pravna savjetnica Udruženja “Aarhus centar u BiH” Nina Kreševljaković.

Šta je sve prethodilo ovoj odluci Vijeća Evrope kojom se zahtijeva od Bosne i Hercegovine da zaštiti gornji tok rijeke Neretve?

„Jedan od dijelova agende bio je i nastavak žalbenog postupka, koji su Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u BiH, kao članice koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, pokrenule tokom 2020. godine kada su sa organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth podnijeli žalbu protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja Bernske konvencije. Između ostalog, razlozi za ovu žalbu bili su potpuni izostanak kumulativnog štetnog uticaja svih planiranih postrojenja na biodiverzitet visoke vrijednosti kojim obiluje gornji tok rijeke Neretve, koji je kandidovan kao emerald područje i kojem je, prema međunarodnim obavezama, država Bosna i Hercegovina morala da obezbijedi kvalitetan režim zaštite. Konkretni sporni projekti ovdje su HE Ulog, zatim HES Gornja Neretva – faza I i II, što je ukupno sedam malih hidroelektrana koje se nalaze na teritoriji Republike Srpske, ali isto tako tu spada i HE Bjelimići i HE Glavatičevo, koje su planirane na teritoriji Federacije BiH. A sve su panirane na gornjem toku rijeke Neretve. Postavlja se pitanje, šta znače ove usvojene preporuke? One, između ostalog, u pogledu projekata na teritoriji Republike Srpske podrazumijevaju zvanično usvajanje proglašenja gornjeg toka rijeke Neretve emerald područjem, zatim usvajanje propisa o ekološki prihvatljivom protoku, jer u Republici Srpskoj ne postoji nijedan takav propis, a u Federaciji postoji. Međutim, ono što imamo kao problem u Federaciji jeste da se jedan takav propis ne poštuje, tako da se to zaista mora usaglasiti. Zatim, tzv. zabranu vršnog režima rada postrojenja, zatim, preciziranje mjera ublažavanja uticaja na ugrožena prirodna staništa, zabranu poribljavanja kao mjeru kompezacije negativnih uticaja i da se obezbijede mjere nadzora tih pogođenih vrsta i staništa. Ono što je najbitnija preporuka je ona koja se odnosi na obustavu gradnje HE Ulog do momenta potpune realizacije ovih svih preporuka koje sam spomenula, kao i obustave daljeg planiranja i realizacije obje faze projekata HES Gornja Neretva, ali i projekata planiranih na pritokama Gornje Neretve kao i svih spornih postrojenja na teritoriji Federacije koje sam spomenula. Ono što mi očekujemo od nadležnih donosioca odluka u Bosni i Hercegovini da će biti vođeni ovim preporukama i da će ih zaista implementirati bez odlaganja, budući da je stalna komisija pozvala predstavnike Bosne i Hercegovine da već na narednom sastanku ovog tijela, koji je zakazan za april 2023, dostave svoj prvi izvještaj o realizaciji ovih preporuka.“ 

Spomenuli ste HE Ulog. Njena izgradnja je u poodmakloj fazi. Kako će tu biti riješena situacija? Znamo da je ona izgrađena i da se gradi na tlu koje je nestabilno i osjetljivo na zemljotrese. Godine 1934. godine bio je zemljotres kada je zatrpan taj dio i nakon što je pukla brana, bio je potopljen dio Konjica kao i Glavatičevo gdje su odneseni svi mostovi.

„Tačno. Što se tiče HE Ulog, ona nama predstavlja problem dugi niz godina. Jednu deceniju mi se borimo protiv izgradnje te hidroelektrane. Kompanija EFT Ulog 2021. godine podnijela je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju

RS-a zahtjev za obnavljanje ekološke dozvole za ovu hidroelektranu. Prva ekološka dozvola je izdata prije jednu deceniju i ono što mi smatramo problematičnim vezano za ovu novu ekološku dozvolu jeste da se ona obnovila, a da se nije tražila izrada nove studije o procjeni uticaja na okoliš, nego se koristila stara studija koja je izrađena još prije deset godina. Ono što je Ministarstvu bilo opravdanje jeste da je zakonski propisano da nema potrebe da se izrađuje nova studija ako nije došlo do izmjena u samom projektu. Međutim, moram reći da jeste došlo do izmjena. Taj prvobitni projekat je bio na drugoj lokaciji, ne mnogo udaljenoj, ali lokacija je bila drugačija i upravo je došlo do toga, kao što ste rekli, do klizišta i potresa, čak su i dva radnika poginula na građevini, tako da su pomjerili lokaciju. I smatramo da je i iz tog razloga bilo nužno da se izradi nova studija, ali ne samo iz tog razloga nego i iz razloga što je Bosna i Hercegovina potpisala ugovor o uspostavi energetske zajednice kojom je predviđena obaveza da se provodi direktiva 2011/92 i izmjena te direktive, koja se odnosi na odluku da li treba procjena uticaja na životnu sredinu. Odnosi se i na sadržaj studije, zatim na postupak procjene uticaja studije i javne rasprave. Ta direktiva, moram reći, sada je bitno drugačija od njene starije verzije iz 1985. godine koja je bila na snazi kada je izrađena ova prvobitna studija prije deset godina. Ovo potvrđuje činjenicu da je neophodna nova studija uticaja koja bi detaljnije analizirala uticaje, poput uticaja na klimatske promjene, na kumulativni uticaj sa drugim projektima, koji nisu analizirani u ovoj ranijoj studiji. Logika da ne treba izrađivati novu studiju, jer je studija već urađena, jer ne postoje značajnije izmjene na projektu, zapravo može dovesti do zaključka da se studija uticaja iz 1996. može koristiti za projekat ako se projekat nije bitno mijenjao, unatoč tome što su se promijenili prirodni, ekonomski, politički i pravni uslovi u međuvremenu, a što konkretno imamo na ovom slučaju. Znači, ovo je ne samo pravno neprihvatljivo nego predstavlja rizik i za investitora i za javnost, jer se donosi odluka na osnovu starih i nepotpunih podataka. Mi smo podnijeli tužbu protiv te ekološke dozvole upravo zbog svih ovih razloga, ali je Sud u Banjaluci odlučio da odbaci tužbu, prihvatajući argumentaciju Ministarstva za ovaj projekat i pored svega ovoga što sam navela. Nije bila potrebna nova studija, gdje je čak Sud naveo da se HE Ulog nalazi u prostornom planu Republike Srpske i da je emerald područje kandidat, a da to još uvijek nije zvanično proglašeno. Ja sam to obrazloženje shvatila kao da se sada emerald područje treba prilagođavati toj hidroelektrani, a ne hidroelektarna zaštićenom području, što je sporno. I zbog toga smo cijeli ovaj slučaj poslali na Vrhovni sud RS-a.“

Kako se može postići adekvatna zaštita gornjeg toka rijeke Neretve? 

„Adekvatna zaštita se može postići jedino ako se obustavi gradnja svih ovih hidroelektrana, jer, kako sam već navela, nije u pitanju samo HE Ulog, koja je velika HE, već je u pitanju i cijeli niz od sedam malih hidroelektrana, HED Gornja Neretva i plus što je u Federaciji planirano da se izgrade još dvije dodatno nizvodno, HE Bjelimići i HE Glavatičevo. Evo svakom laiku je jasno da će cijeli taj gornji tok Neretve zapravo da bude u cijevima, a govorimo o nekom emerald zaštićenom području. Mislim da je svima jasno koliki je to apsurd i da ukoliko govorimo o zaštićenom području da je to nespojivo sa svim ovim HE koje su u tom dijelu toka Neretve planirane. Smatram da se ove preporuke Bernske konvencije moraju ispoštovati, a to je da se obustavi gradnja HE Ulog i ne samo Ulog nego i realizacija obje faze projekta HES Gornja Neretva, ali i ovih hidroelektrana planiranih na pritokama gornje Neretve, spornih postrojenja na teritoriji Federacije, sve dok se ne reguliše ovo pitanje sa emerald područjima.“