Konaković na sastanku Berlinskog procesa: Evropski principi i deblokada puta BiH dva su testa vjerodostojnosti Evropske unije

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvovao je 1. oktobra 2026. godine u Pržnu na ministarskom sastanku Berlinskog procesa, održanom na poziv potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Crne Gore Ervina Ibrahimovića. Sastanak je, u okviru crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom, okupio predstavnike zemalja Zapadnog Balkana, država učesnica procesa, Evropske unije i regionalnih organizacija.

U svom obraćanju ministar Konaković pozvao je Evropsku uniju na konkretan odgovor na institucionalno veličanje Ratka Mladića u Srbiji i odlučniju podršku deblokadi evropskog puta Bosne i Hercegovine. Naglasio je da su zaštita evropskih principa te suprotstavljanje ruskom utjecaju i političkim opstrukcijama dva ključna testa vjerodostojnosti Evropske unije u regionu.

Govor ministra Konakovića 

Dok mi ovdje zasjedamo, u Bosni i Hercegovini zaposlenici Memorijalnog centra Srebrenica izloženi su ozbiljnim institucionalnim pritiscima policije Republike Srpske, koja nema nadležnost nad Memorijalnim centrom, mjestom gdje su ukopane žrtve genocida u Srebrenici. Sve se to događa u široj društvenoj i političkoj atmosferi obilježenoj negiranjem genocida i veličanjem osuđenih ratnih zločinaca. Istovremeno, Milorad Dodik odlazi u Moskvu i dobija javnu podršku Vladimira Putina uoči izbora, dok Ursula von der Leyen odlučuje da ne posjeti Bosnu i Hercegovinu zbog održavanja izbora. To je naša današnja stvarnost: Rusija je prisutna i aktivno podržava svoje saveznike. Evropa ponovo čeka. Okupili smo se da razgovaramo o budućnosti Zapadnog Balkana. Volio bih da ovo obraćanje mogu početi govoreći o putevima, investicijama, energiji i prilikama za naše mlade. Ali da bismo govorili o budućnosti, prvo moramo iskreno sagledati sadašnjost. Godinama ponavljamo da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropi. Bosna i Hercegovina u to vjeruje. Vjerujemo da zemlje koje je rat razdvojio mogu postati dobri susjedi. Da saradnja može zamijeniti nepovjerenje. Da naša djeca ne moraju živjeti sa strahovima s kojima smo mi živjeli. Ali takva budućnost mora počivati na čvrstim temeljima.

Prije nekoliko sedmica Ratko Mladić preminuo je izdržavajući kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Ono što je potom uslijedilo u Srbiji daleko je prevazišlo privatno žalovanje. Njegovo tijelo prevezeno je avionom Vlade Srbije, u pratnji ministra pravde. Pripadnici Vojske Srbije nosili su njegov kovčeg, prekriven zastavom Srbije. Tu se pitanje odgovornosti ne može odvojiti od pitanja nadležnosti. Član 17. Zakona o Vojsci Srbije izričito propisuje da predsjednik Republike odlučuje o upotrebi Vojske i naređuje njeno angažovanje. Aleksandar Vučić ne može se ograditi od učešća Vojske Srbije kada je odluka o njenom angažovanju u njegovoj nadležnosti. A kada država na čijem je čelu svojim avionom, zvaničnicima, vojskom i zastavom odaje počast čovjeku osuđenom za genocid, odgovornost za takav postupak seže do samog državnog vrha.

To ne smijemo svesti na još jedan spor između Sarajeva i Beograda. Ovdje su u pitanju temeljni principі. Genocid nije stvar različitih tumačenja. Pravomoćne presude međunarodnih sudova nisu tek jedna od mogućih verzija historije. A dostojanstvo žrtava ne smije zavisiti od političkih interesa i kalkulacija. Prije nekoliko dana razgovarao sam s Majkama Srebrenice. Gledao sam u lica žena koje su ukopale svoju djecu. Kako da ovdje govorim o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, a onda se vratim kući i stanem pred njih, s kojim riječima da im objasnim našu šutnju? Kako bi to mogao bilo ko od nas?

Dva velika testa pred Evropskom unijom

Danas su pred Evropskom unijom dva velika testa kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Prvi je hoće li, nakon postupaka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i srbijanskih vlasti povodom sahrane Ratka Mladića, zaista djelovati ili će se sve ponovo završiti na saopćenjima, osudama i reakcijama na društvenim mrežama. Bosna i Hercegovina se u potpunosti uskladila sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. Upravo zato nam je izuzetno važno da Evropska unija, i sebi i nama, pokaže da zaista brani principe na kojima je osnovana i da stoji iza njih.  Ako izostane konkretno djelovanje u slučajevima poput sahrane Ratka Mladića, opravdano je zapitati se koliko su ti temeljni evropski principi danas zaista čvrsti. A ako ih sama Evropska unija ne brani kada se otvoreno dovode u pitanje, onda se nameće i pitanje: zašto se od nas očekuje potpuno usklađivanje s njenom Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom?

Drugi veliki test jeste brz i adekvatan odgovor Evropske unije na ruski utjecaj i blokiranje evropskog puta Bosne i Hercegovine. Tokom agresije na moju zemlju, svijet je predugo posmatrao ubijanje i stradanje ljudi u Bosni i Hercegovini. Nama je bio nametnut embargo na uvoz oružja, dok se odgovor međunarodne zajednice godinama uglavnom svodio na saopćenja, apele i osude. Ozbiljna vojna intervencija uslijedila je tek 1995. godine, kada je genocid u Srebrenici već bio počinjen i kada je ogroman broj ljudi već izgubio život. Bio je to zakašnjeli odgovor. Dejtonski mirovni sporazum zaustavio je rat i donio mir. Istovremeno je uspostavio veoma složen politički sistem u Bosni i Hercegovini, s mehanizmima koji se mogu koristiti za stvaranje ozbiljnih političkih blokada. Danas se ti mehanizmi koriste za sprečavanje donošenja važnih odluka na evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Angažman Evropske unije mora biti ozbiljniji i odlučniji

Jučer je Milorad Dodik ponovo boravio u Moskvi, zajedno sa Savom Minićem, predsjednikom Vlade Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine, gdje su se sastali s Vladimirom Putinom. Pred Putinom je Dodik izjavio da Bosna i Hercegovina zbog protivljenja Republike Srpske nije uvela sankcije Rusiji, da neće biti saglasnosti za uvođenje viza ruskim državljanima i da se protivi integraciji u NATO. To nisu naše pretpostavke. To su javne izjave iznesene na sastanku u Kremlju. Zato od Evrope očekujem da pokaže da razumije šta se zaista dešava. Angažman Evropske unije u samom srcu Evrope mora biti ozbiljniji i odlučniji. Bosni i Hercegovini potrebna je podrška da se njen evropski put deblokira. To je u interesu svih njenih građana, uključujući građane bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska koji svoju budućnost vide u Evropi.

Upravo zato izostanak posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini tokom ove regionalne turneje ne šalje dobru poruku, bez obzira na objašnjenje Komisije da je posjeta odgođena zbog predstojećih izbora. Nije dovoljno stajati po strani i posmatrati kako se evropski put Bosne i Hercegovine usporava političkim blokadama, dok oni koji te blokade provode istovremeno otvoreno održavaju i produbljuju veze s Moskvom. Evropska unija mora pokazati liderstvo. Mora jasno staviti do znanja da o evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine odlučuju njeni građani, institucije, kroz demokratske procese i u skladu s kriterijima za članstvo u Evropskoj uniji, a ne Vladimir Putin. Takvu poruku danas očekujemo od Evrope. I još nešto, Marko. Priča o sahrani Rasima Delića, čovjeka koji je preminuo prije 15 godina, prije okončanja postupka protiv njega i prije donošenja pravomoćne presude - možda može poslužiti kao priča za srbijanske medije, ali nije ozbiljan argument za ozbiljne ljude, saopćeno je iz Ureda za odnose sa javnošću Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.