Koja je Schmidtova uloga u predmetu Kovačević?
Visoki predstavnik Christian Schmidt obratit će se Evropskom sudu za ljudska prava u predmetu Kovačević. Schmidt u Strazbur ide u službi prijatelja suda da pruži nezavisne informacije. Tako, barem, OHR navodi u saopćenju. No, na drugoj strani priče - druge informacije. Slaven Kovačević, u čiju korist je Sud presudio, tvrdi da Schmidt putuje samoinicijativno i s ciljem odbrane uspostavljenog sistema nametanjem izmjena Izbornog zakona kao posljedicu lobiranja hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Predmet Kovačević, presuda u korist apelanta potvrđuje diskriminaciju prema građanima, a Bosna i Hercegovina etiketira za kršenje ljudskih prava na osnovu etničke pripadnosti. Godinu nakon presude implementacija je daleko. Još je u Evropskom sudu za ljudska prava, pred Velikim vijećem sa žalbom Bosne i Hercegovine i neočekivanim svjedokom Christianom Schmidtom, visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini. Samoinicijativno ili ne, nema potvrde iz OHR-a. Uloga i cilj su u tajnosti. A javno samo iskazana spremnost da krene put Strazbura. Zajedno s nezavisnim informacijama, kako se navodi u saopćenju OHR-a:
“Visoki predstavnik će pristati da Evropskom sudu za ljudska prava pruži nezavisne informacije u svojstvu ‘prijatelja suda’ (Amicus Curiae), kako su visoki predstavnici i ranije činili u mnogim drugim predmetima. To je uobičajena praksa. Visoki predstavnik ne zauzima stranu nego daje svoj doprinos kao konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi pružio informacije o dejtonskom okviru.”
Te informacije, čini se, od Schmidta niko nije tražio. Sve navode OHR-a argumentima pobija apelant Slaven Kovačević. Tvrdi da civilni aspekt Dejtonskog sporazuma na koji se Schmidt poziva, ne daje nadležnost za pojavljivanje pred internacionalnim sudovima.
“Christian Schmidt, koji trenutno obavlja posao visokog predstavnika, jedan je običan manipulator i lažov iz sljedećih razloga: u zvaničnom saopćenju OHR-a on tvrdi da je on pozvan u svojstvu prijatelja suda, to je notorna laž! Ne mogu drugačije to građanima objasniti. On se obratio putem jedne britanske advokatske firme da učestvuje u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine kao treća strana”, ističe Kovačević.
Tako se iza maske prijatelja suda u službi doprinosa predmetu, nazire - sumnja se - prijateljstvo u službi politike susjedne Hrvatske i stvarne pozadine Schmidtovog odlaska u Strasbourg. Relacija HDZ - Schmidt. Između njih Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Trag saradnje i najveći rezultat, barem s javnim priznanjem su izmjene Izbornog zakona u noći posljednjih Općih izbora.
“Šta on hoće tamo da radi, objasnit ću vam. Gospodin Plenković je kazao da ga je izlobirao za izmjenu Izbornog zakona u izbornoj noći. Hoće da za račun Hrvatske, gdje je pokazao svoju pristrasnost, da zaštiti taj sistem koji je uspostavio”, tvrdi Kovačević.
A presuda Kovačević je sušta suprotnost političkim ciljevima HDZ-a BiH jer do temelja ruši koncept legitimnog predstavljanja i cijepanja Federacije na dvije izborne jedinice. Implementacijom presude Kovačević Bosna i Hercegovina bi bila samo jedna izborna jedinica, a svi građani s jednakim pravom da biraju, bez obzira na nacionaolnost i prebivalište. Zato je HDZ BiH prvi na liniji protiv presude. Da bi Schmidt mogao braniti HDZ-ove interese, upozorio je i Krug 99 u otvorenom pismu članicama PIC-a:
“Time direktno utječe da se Bosna i Hercegovina i dalje drži zarobljena u procjepu etno-politika i nazaduje u svom demokratskom razvoju. C. Schmidt time pomaže nepovijesnu ideju ‘legitimnog predstavljanja naroda’ i tome podređenog koncepta izbornog zakona.”
Dok se problematizira Schmidtova uloga u ovom predmetu, ministar pravde Bosne i Hercegovine, po nalogu Ureda zastupnika Bosne i Hercegovine u Evropskom sudu za ljudska prava, istražuje nacionalni identitet Slavena Kovačevića. Od CIK-a je traženo da dostavi sva izjašnjenja, ali kako Kovačević nije odobrio, CIK informaciju nije dostavio. Ministar Bunoza negira da HDZ pokušava osporiti Kovačeviću da je pripadnik Ostalih jer je mijenjao nacionalnu pripadnost.
“Nije mi poznato da bilo koja politička stranka u Bosni i Hercegovini nastoji oboriti presudu Evropskog suda. Jasno je da se Bosna i Hercegovina mora braniti pred Evropskim sudom za ljudska prava u svim predmetima, iskoristiti sva dopuštena pravna sredstva, pa tako i u predmetnom slučaju”, izjavio je Bunoza.
Sva sredstva, posebno pozicije se već uveliko koriste. Iako nije bilo zajedničke odluke Vijeća ministara da ospore presudu, predsjedavajuću HDZ-ovu Borjanu Krištu, podsjećamo, nije spriječilo da sama Sudu piše pismo i u ime države žali se na presudu i predmet vrati Velikom vijeću na odluku. Gdje bi zajedno sa Schmidtom, ako bude nastrojen kao u izbornoj noći, mogli oboriti presudu, a građane ostaviti bez jednakih prava.
federalna.ba