videoprilog Aldijane Guhdija (Federacija danas)

Knjiga 'Dubrovnik, grad Nabožićki' doprinos buđenju starobosanskog grada

Knjiga "Dubrovnik, grad Nabožićki" autorice Nataše Bartule Hebert, predstavljena je danas u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu.

Autorica opisuje radnje i likove srednjevjekovne Bosne, a ambijent je smješten u starobosanskom gradu Dubrovniku. Ali, historijski kontekst je poslužio autorici da ipak u knjigu smjesti i ljubavnu priču. Glavni lik romana je Paola Mirković.

- Pored historijskog, roman ima i romantični karakter. Glavni lik i heroina romana je pratilja i prijateljica kraljice Katarine, Paola Mirković rođena u bosanskom gradu Dubrovniku – kazala je u izjavi za medije autorica romana Nataša Bartula Hebert.

Iako se služila historijskim izvorima, ujedno je iskoristila i tu slobodu da romanu da fiktivni karakter, dodajući i vitezove, a jedan od njih je i Paolin brat Miltoša, kao i njezin vjerenik i muž vitez Radaša.

Autorica opisuje period 1439. godine, vrijeme vladavine kralja Tvrtka drugog Kotromanića i završava se 1463. godine dolaskom Osmanlija.

Bartula Hebert je rođena u Ljubini, BiH, a sudbina u koju vjeruje odvela ju je u Kanadu. Prilikom posjete arheološkom nalazištu Dubrovnik bila je impresionirana te je odlučila posvetiti mu veću pažnju.

Iščitala je, kaže, dosta knjiga, te tako ušla u historijski labirint. Saradnja i konsultacije sa Pericom Mijatovićem koji se bavi istraživanjem starog grada Dubrovnika, nekropole Kopušići i stećaka srednjevjekovne župe u Dubrovniku, bile su od velikog značaja za nju.

Izrazila je nadu da će knjiga doprinijeti i konačnom buđenju bosanskog grada Dubrovnika i da će čitaoci knjige osjetiti koliko je ljubavi, truda i rada uloženo u toj knjizi, a ponajprije da će, kako je kazala, vidjeti njenju korijensku vezanost za BiH.

Starobosanski grad - tvrđava Dubrovnik bio je jedan od razvijenijih gradova u to doba. Pored historijskih ličnosti, grad je imao dva rudnika, željeza i srebre, a te prirodne resurse je koristio za ekonomski razvoj.

To je osnovni razlog da je srednjevjekovna Bosna posmatrana kao ekonomski razvijena zemlja, imala 20 posto izvoza srebra na evropskom tržištu.

U literaturi je ostalo malo traga, postoji samo jedan ugovor kojim se doprema so iz Dubrovnika iz 1404. godine, ali ostatci na terenu, kako pokazuju arheološka istraživanja, su fascinantni.

Na promociji romana "Dubrovnik, grad Nabožićki" Nataše Bartule Hebert odlomke iz romana čitali su novinari Edina Kamenica i Rinko Golubović.

federalna.ba/Fena

Dubrovnik, grad Nabožićki Nataša Bartula Hebert