Ključno je pitanje kako ćemo sada nakon što Merkel ode i kada dođu neki drugi

Njemački birači u nedjelju odlučuju o smjeru u kojem će njihova zemlja krenuti u naredne četiri godine. Njemački sustav vladanja i formiranja vlasti nije direktni, već reprezentativni. Ključnu ulogu imaju zastupnici, kao predstavnici volje naroda. Od 2002. godine Bundestag ima minimalno 598 zastupnika. Polovina od tog broja otpada na kandidate koji osvoje većinu glasova u svakoj od 299 izbornih jedinica. O drugoj polovici parlamentarnih mandata, birači odlučuju svojim drugim glasom – ali ne izravnim izborom kandidata, već stranačkih lista. Interesantno je da je svaki četvrti građanin Njemačke migrantskog porijekla, ali u Bundestagu je svega 8 posto zastupnika stranog porijekla. Plaća parlamentarnih zastupnika je toliko visoka da im nije potreban drugi posao. Ali to je tako samo u teoriji. Mnogi se bave i sporednim, dobro plaćenim poslovima. Još jedna posebnost njemačkog izbornog prava je – izborni prag od 5%. Favorit za budućeg kancelara, nakon 16-godišnje vladavine Angele Merkel je socijaldemokratski kandidat Olaf Scholz. Njemačka je početkom godine pokrenula diplomatsku ofanzivu s ciljem vraćanja regije zapadnog Balkana visoko na ljestvicu prioriteta Evropske unije. Da li se Berlinski proces koji je 2014. pokrenut dobrim dijelom i na inicijativu Angele Merkel nastavlja, jedno je od pitanja koje je Lejla Memić postavila profesoru zagrebačkog Sveučilišta Goranu Bandovu.

Profesore Bandov, kako ocjenjujete kancelarkin rad?

„Svako ko ostane tako dugo na visokoj poziciji, definitivno možemo pronaći štošta pozitivnog ali moguće je i neke zamjerke. Meni se čini ipak da u ovom iracionalnom svijetu u kojem trenutno živimo, netko ko je racionalan, neko ko donosi odluke znanstveno utemeljene, čini mi se da je zapravo bila onaj glas razuma. U međunarodnoj zajednici glas razuma, naravno i u Evropi, ona je kao što mi znamo, prije svoje političke karijere bila znanstvenica i to jeste jedan način kako se u znanosti donose odluke, kako se u znanosti postave sve varijable prije nego što zapravo donesete neki konačan zaključak. I čini mi se da je to upravo ono što ju, na neki način, zapravo opisuje. U vremenima kada smo na političkoj sceni imali predsjednike poput Donalda Trumpa, kada smo imali premijere poput Johnsona ili Berlusconija, jedna Angela Merkel je očigledno bila nužna kako bi donijela jednu ravnotežu, kako bi donijela neke racionalnije odluke na svjetsku političku scenu. Čini mi se još jedanput da je bila nužna. Ključno je sada pitanje kako ćemo sada nakon što ona ode i kada dođu neki drugi ljudi, s nekim drugim stilom razmišljanja, upravljanja društvom, čini mi se da ćemo biti pod njenim izazovima, ali o tome ćemo još vidjeti što će zapravo vrijeme donijeti.“

U nastavku poslušajte ...

intervju