Kina najveći dobitnik krize u Hormuškom moreuzu izazvane ratom na Bliskom istoku

Kina najveći dobitnik krize u Hormuškom moreuzu izazvane ratom na Bliskom istoku
(Izvor: EPA/ALEX PLAVEVSKI)

Kina se pojavila kao jedini dobitnik u Aziji nakon krize u Hormuškom moreuzu, navodi se u izvještaju objavljenom danas, piše Amy Hawkins za The Guardian.

Izvještaj The Asia Groupa zaključuje da je Kina prebrodila globalnu krizu na tržištu energenata, koja je uslijedila nakon zatvaranja ovog ključnog pomorskog pravca, te da bi mogla dugoročno profitirati od ekonomskih i geopolitičkih posljedica sukoba.

Kriza je izbila nakon što je Iran gotovo u potpunosti blokirao moreuz, važan pravac kroz koji prolazi većina svjetske nafte i gasa, nakon američko-izraelskih udara 28. februara na vojne i državne ciljeve u Iranu, u kojima je poginuo vrhovni vođa Ali Khamenei.

Analiza posljedica po najveće azijske ekonomije 

Izvještaj navodi da je prije zatvaranja oko 80 % nafte i gotovo 90 % tečnog prirodnog gasa koji prolazi kroz moreuz bilo namijenjeno azijskim tržištima, uključujući Kinu, Indiju, Japan i Južnu Koreju.

Autori studije analizirali su posljedice po najveće azijske ekonomije i zaključili da je Kina imala najmanju izloženost energetskom šoku.

Razlog za to su velike strateške zalihe nafte, kao i ubrzano širenje obnovljivih izvora energije. Kina je prethodnih godina značajno povećala energetske rezerve i smanjila ranjivost na poremećaje u snabdijevanju.

Prema podacima navedenim u izvještaju, Kina ima dovoljno zaliha nafte za više od 100 dana potrošnje, uz nagli rast obnovljivih kapaciteta, uključujući solarnu i vjetroenergiju.

Profit od globalnog ubrzanja ulaganja u čistu energiju

Iz The Asia Groupa poručuju da je Kina „prebrodila početni udar bolje od bilo koje druge regionalne ekonomije“.

Peking je također profitirao od globalnog ubrzanja ulaganja u čistu energiju, pri čemu dominira u proizvodnji solarnih panela i električnih vozila.

U izvještaju se navodi da Kina koristi situaciju kako bi dodatno ojačala svoju poziciju u globalnim lancima snabdijevanja i povećala izvoz zelene tehnologije.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da kriza nosi i određene rizike, uključujući geopolitičku nestabilnost i moguća ograničenja u pomorskoj trgovini.

Analitičari ističu i da situacija može uticati na kineske strateške kalkulacije u vezi s budućim vojnim i sigurnosnim pitanjima u indo-pacifičkom regionu.

Izvještaj zaključuje da Peking ove izazove ne vidi kao egzistencijalne prijetnje, već kao probleme kojima se može upravljati – ali i kao prilike za jačanje globalnog utjecaja.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Kina Iran Bliski istok SAD Izrael Hormuški moreuz