Kazani – mjesto koje i 32 godine kasnije Sarajevo teško izgovara

Prošlo je 32 godine od zločina na Kazanima, koje je počinila Deseta brdska brigada nad nedužnim civilima, uglavnom srpske nacionalnosti. Samo 17 žrtava do sada identifikovano, iako se zna da ih ima više. Posmrtni ostaci u 27 vreća još čekaju na identifikaciju.

Povodom obilježavanja godišnjice, ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Julian Reilly, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Jasmin Šaljić i brojni drugi položili su cvijeće na spomen-obilježju Kazani i odali počast žrtvama.

Kazani, mjesto koje i trideset dvije godine kasnije Sarajevo teško izgovara. Jama smrti, pod komandom Mušana Topalovića Cace komandanta Desete brdske brigade Armije RBiH. Ubijeni su samo zato što nisu bili muslimani. Za djelo ratni zločin procesuirana je jedna osoba Samir Bejtić, ostali za djela ubistva ili saučesništvo u ubistvu, ali ne i u ratnom zločinu. Povod je to da i nakon 30 godina strane diplomate upiru prstom u Kazane.

“Za nas ova komemoracija nije samo pitanje sjećanja i memorijalizacije, nego i odgovornosti. Kazani su podsjetnik svima nama da se moramo suočiti i s prošlošću koja nije ugodna i da trebamo odati počast svakoj žrtvi i svakoj individui”, poručio je Henk van den Dool, ambasador Nizozemske u Bosni i Hercegovini.

Mrlja je to, kaže nam Jasmin Šaljić, na svim časnim patriotama, pa i njemu samom koji je bio pripadnik tzv. Cacine brigade: “Pravda uvijek mora biti zadovoljena. Ovdje baratamo terminima protiv kojih se ja borim u gradu. Stradali? Oni nisu stradali. Ovdje su pobijeni nevini ljudi, naši sugrađani.”

Mušan Topalović, poznato je, ubijen je nakon masakra devet policajaca, hapšenja i pokušaja bijega. Bio je sahranjen na nepoznatoj lokaciji da bi tri godine poslije tajnost bila uklonjena, organizovana masovna dženaza, a posmrtni ostaci sahranjeni na počasnom mjestu - Mezarju Kovači. Tu, zapravo, počinje priča o Sarajevu kao taocu vlastitih poteza.

“To nam svjedoči ta velika dženaza koju je imao u Sarajevu i Sarajlije su taoci takvih nazora”, kaže historičar Edin Omerčić.

Ali ni ovo nije kraj priče o Sarajevu, Caci i politici, deklarativnoj i stvarnoj. Skoro tri decenije spomen-ploča na Kazanima postavljena je u sjećanje na ubijene građane Sarajeva, ali bez jasnog pomena zločina kao i onih koji su taj zločin počinili.

Na sarajevskoj Vijećnici jasno je bilo naznačeno ko ju je spalio, ali ne i na Kazanima. Niti jednoj dosadašnjoj vlasti tu nije ništa sporno.

“Danas, nakon nekoliko godina kako je napravljen spomenik, imamo sreću da na dostojanstven način obilježimo stradanje sugrađana“, rekao je Nihad Uk, premijer KS-a (NS).

“Što se tiče spomenika, smatram da on odražava izuzetnu mjeru pijeteta prema stradalim građanima”, izjavio je Samir Avdić, gradonačelnik Sarajeva (NiP).

Uzgred rečeno, Sarajevo osim što se nije suočilo s kvalifikacijom svega učinjenog nad najmanje 39 građana ovog grada ima problem i s datumom obilježavanja godišnjice razoružavanja Mušana Topalovića, odnosno akcije Trebević, koja je imala za cilj obračunati se s mrljama na časnoj odbrambenoj borbi. Akcija Trebević provedena je 26. oktobra 1993. godine.

federalna.ba