Teška potraga za nestalima u BiH: Rane koje ne zacjeljuju

Međunarodni dan obitelji u Sarajevu posvećen je onima koji desetljećima tragaju za svojim najbližima iz Srebrenice, Prijedora, Sarajeva i drugih gradova Bosne i Hercegovine. Obitelji nestalih žive između neizvjesnosti i nade da će građani koji imaju informacije o mogućim grobnicama pokazati solidarnost i razumijevanje za njihovu dugogodišnju agoniju.

Njihova poruka je jasna – pravo na istinu ne smije imati rok, jer njihovi najmiliji zaslužuju konačan smiraj.

Potraga bez kraja

Istinu o 7.561 nestaloj osobi u Bosni i Hercegovini i dalje čeka veliki broj porodica. Iza svakog broja stoji jedno ime, osobe koja već decenijama nije za porodičnim stolom.

Vesna Pavlović 33 godine traga za bratom.

„Prvu informaciju koju smo imali, ne baš prvu, jednu od mnogih, jeste da su pronađeni fragmenti, izgorjeli. To je išlo i na DNK analizu, ali se nije moglo potvrditi da li se radi o ljudskim ili životinjskim ostacima. Tako da ja nemam baš mnogo nade, ali isto tako ne mislimo nikada odustati“, kaže ona.

Spor i težak proces

Proces traženja nestalih jedan je od najsporijih i najosjetljivijih postratnih procesa u Bosni i Hercegovini, a identifikacije su sve rjeđe i složenije.

Predstavnici Instituta nestalih kao ključne razloge vide - šutnju, političke opstrukcije, ali i nepristupačnost terena.

„Ovih 7.561 jesu najteži slučajevi, najčešće djela ratnih zločina, i mi sada posmrtne ostatke nalazimo u riječnim koritima, jezerima, jamama i na smetljištima, često zagađenim minsko-eksplozivnim sredstvima“, kazao je predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Nikola Perišić.

Porodice bez odgovora

Midheta Kaloper, predsjednica Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe, istakla je da porodice i nakon više decenija i dalje nemaju konkretne odgovore.

„Prođe jako puno vremena da nemamo nijedne pronađene posmrtne ostatke. Jasno je nama, porodicama nestalih, ko sve, nažalost, ima ulogu u cijelom procesu. Čini se da nekome u Bosni i Hercegovini nije stalo da se ovo pitanje privede kraju, ali nama porodicama jeste“, rekla je Kaloper.

Za njih, vrijeme ne liječi rane, ono ih produbljuje. Stoga, humano pitanje mora prestati biti političko. Borba za istinu ne smije biti lična, već društvena, jer bez nje nema mira ni za porodice, ali ni društvo.

federalna.ba