Kako bi šema 'hipoteke na drveće' mogla indijski grad pretvoriti u ugljično neutralan

U maglovitom, brdovitom terenu Wayanada, u državi Kerala na jugu Indije, ljudi koji imaju pristup zemljištu u mirnom gradiću Meenangadi napolju su brojali svoja stabla.

Sheeja CG, 46-godišnja farmerica, cijeli je život živjela među plantažama kafe, kokosa i bibera, ali prošlog mjeseca dramatično je povećala prihod hipotekom nad 53 svoja drveta u lokalnoj banci, za šta je dobila 2.650 rupija (£ 26.96), ili po 50 rupija. Bila je jedan od prvih korisnika šeme koju sponzorira država.

To je jednostavan poticaj s velikim dobicima: posadite drvo i nakon tri godine stanovnici mogu staviti svaku mladicu pod beskamatni zajam koji se može obnavljati godišnje na 10 godina. Novac treba vratiti samo ako je drvo posječeno.

Kerala, sa svojim neometanim, začinjenim šumovitim krajolikom, posljednjih je godina uznemiren zbog zagađenog poljoprivrednog sektora, krčenja šuma koje je dovelo do gubitka biološke raznolikosti i klimatske krize koja ljeta čini mnogo toplijim, posebno u Wayanadu, koji je nekada bio ugodno topao.

Samoubistva poljoprivrednika, klizišta i poplave dospjeli su na naslovne stranice. Poljoprivrednici su primorani da sijeku drveće kako bi dopunili svoj prihod. U takvoj pozadini, projekat bankarstva sa drvećem, potpomognut bespovratnom pomoći državne vlade od 10 krura (1,01 miliona funti), predstavlja veliki poticaj da se drveća održe ukorjenjena u zemlji.

„S temperaturama gotovo pet stepeni višim od normalnih, suočio sam se s gubitkom usjeva od 25%. Kredit iz šeme bankarstva olakšat će financijski pritisak. Kupit ću stajsko gnojivo za svoju farmu ”, kaže Sheeja.

Dugotrajne suše i neredovne kiše učinile su regiju sve ranjivijom, smanjujući neobrađene farme i prijetnju gotovinskim usjevima poput paprike i kafe. Prema državnom akcijskom planu za klimatske promjene u državi Kerala, Wayanad je jedno od četiri glavna žarišta klimatskih promjena u državi.

Ali šema bankarstva sa drvećem ima ambiciju da preokrene štetu i pretvori Meenangadi, grad sa oko 35.000 ljudi, u karbonski neutralnu regiju. Projekt Meenangadi Carbon Neutral je prvi ove vrste u Indiji i promijenio je način na koji zajednica živi i radi.

Foto: Ajith Tomy/Thanal

„Energetskom revizijom 2018. utvrđeno je da je Meenangadi imao 15.000 tona viška ugljenika. Radimo na tome da se to svede na nulu ”, kaže predsjednica Meenangadijeve panchayat (lokalne vlade) Beena Vijayan. Da bi se uravnotežila emisija ugljenika, pokrenut je detaljan akcioni plan.

„Održali smo više od 500 sastanaka sa poljoprivrednicima u svakom dijelu o upravljanju otpadom, recikliranju plastike, solarnoj rasvjeti i pločama, proizvodnji kafe koja štiti okoliš i korištenju štednjaka visoke efikasnosti“, kaže Vijayan.

Podsticanje sadnje drveća je prvi korak. „To je model projekta za čitav okrug Wayanad. Ukorjenio se prije tri godine, kada smo pripremili rasadnik sa 33 vrste sadnica u okviru nacionalne šeme garantovanja za zapošljavanje na selu. Zasadili smo 300.000 sadnica u 250 domova u Meenangadiju i zajedničkim prostorijama”, kaže Vijayan.

"Sa stablima koja su sada sazrela, izbacili smo šemu bankarstva za drveće i dobili smo oko 200 zahtjeva koji se obrađuju."

Keralain ministar financija, TM Thomas Isaac, prvi je pokrenuo tu ideju, rekavši da bi to garantovalo održivi prihod za poljoprivrednike u okrugu i znatno poboljšalo socijalno-ekonomsko okruženje.

"Wayanad ima najmanji dohodak po glavi stanovnika u državi Kerala, pa je cilj udvostručiti dohodak poljoprivrednika bez pretjerane industrijalizacije regije", kaže Jayakumar C, osnivač Thanal, agencija za zaštitu okoliša koja provodi projekt. Drveće stanovnicima donosi i dodatni prihod prodajom voća i drugih proizvoda, dodaje.

Foto: Ajith Tomy/Thanal

Među šikarama oko njene kućice s crvenim krovom nalazi se grozd stabala nangke koje je Sheeja stavila pod hipoteku. Stabla se prate putem aplikacije.

"Idemo od farme do farme s timom volontera kako bismo pregledali stabla koja su sazrela, fotografirali i mapirali ih na našem nadzornom sistemu", kaže Ajith Tomy, koordinator projekta. "Projekt ćemo implementirati u 23 druga pančajata u Wayanadu do 2021. U narednih nekoliko godina planiramo zasaditi oko 10 miliona stabala."

Za Sumathy Valiyakolli zajam je stigao u pravo vrijeme, jer su troškovi za liječenje njenog brata sve veći. Ona kaže: „Bilo mi je od velike pomoći. Posadit ću više drveća i pod hipoteku staviti veći broj sljedeće godine.”

federalna.ba/The Guardian