Josip Juratović za FR: Sa ovakvim političarima EU je utopija

Dugogodišnji zastupnik Socijaldemokratske partije u njemačkom Bundestagu i europarlamentarac Josip Juratović za Federalni radio je govorio o hitnosti vraćanja razgovora o budućnosti BiH u državne institucije, o mogućim sankcijama i pojedinačnim mjerama za one koji rade na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države, ulozi međunarodne zajednice u rješavanju političke krize u BiH, o redefiniranju strategije EU spram Zapadnog Balkana, odlasku Angele Merkel s njemačke i globalne političke scene. Razgovarala Aida Hasanbegović

Gospodine Juratoviću, kažete da je Milorad Dodik politički mrtav bez obzira na to da li ga Rusija podržava, a da potezi kojima želi svoju vojsku i sudstvo predstavljaju samo pokušaj da se zaštiti od onoga što predstoji, a to je da će odgovarati za korupciju. 

DODIK ŽELI ISKLJUČIVO ZAŠTITITI SEBE

Da li će neko odgovarati, o tome odlučuje sudstvo. Njegovi potezi su tipični potezi nekog ko želi sprovesti diktaturu da bi zaštitio sebe. Netko ko želi pod svoju kontrolu staviti ključne institucije zadužene za funkcioniranje pravnog sustava. Čemu to? Dodik isključivo želi samo zaštititi sebe. 

Na koji način će reagirati Evropska unija, ima li ona u ovom trenutku jasne ciljeve? 

BUDUĆNOST BiH HITNO VRATITI U INSTITUCIJE

Evropska unija ima jasan cilj, 14 ključnih prioriteta koje treba ispuniti i na kojima BiH treba raditi za uključivanje u proces evropskih integracija. To je jasna strategija. Sve ostalo zavisi od bh. institucija, prije svega političkih struktura, parlamenta i vlada, da li one žele da Bosna i Hercegovina uđe u Evropsku uniju ili ne. Zašto to tako jasno govorimo - zato jer se stalno čeka da nešto urade Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Evropska unija. Ništa mi ne možemo ako se ne počne raditi na terenu. Ako imamo situaciju da se u BiH prije tri godine konstituirao parlament, a da je donio samo četiri zakona i da dobija novac za svoje besposličarenje, onda o čemu govorimo, na čemu bi trebala raditi EU? 

Ministri vanjskih poslova EU ove sedmice odlučuju i o sankcijama političarima iz RS-a. Mogu li Viktor Orban i Janez Janša spasiti Milorada Dodika?

BOSNI I HERCEGOVINI NE TREBA IZVANA TUTOR

Ne znam na koji način i na kojoj platformi ga mogu zaštititi. Rješenje je da se jasno kaže da niko ne želi ukinuti Republiku Srpsku, kao ni Federaciju BiH, da u oba entiteta imate 80 posto stanovništva koje želi pošteno raditi i normalno živjeti; imaju jedan problem, a to je da im ne funkcioniraju institucije za koje su političke strukture zadužene. Kad to shvati narod i počne raditi na funkcionalnosti institucija, prije svega sudstva, onda će sankcije ili bilo kakvi vanjski potezi biti suvišni. Želim da budu suvišni. Nisam za to da se Europa ili bilo tko drugi, SAD ili Rusija nameću kao tutor ili advokat koji će dijeliti packe. Zalažem se da profunkcioniraju demokratske strukture u BiH.

Ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas bio je vrlo kategoričan kad je rekao da Njemačka ne može i ne želi novac poreskih obveznika usmjeravati u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. Na koji način, hajde da parafraziram Vaše riječi, treba “zavrnuti slavine“ Republici Srpskoj?

MMF POPUŠTA BH. POLITIČARIMA – TREBA ZATVORITI SLAVINE

To što je rekao Maas, ja govorim već nekoliko godina. Treba sprovesti kondicionalnost pri prilivu novca. MMF je opet odobrio pola milijarde kredita, ne znam na koji način i kako je uspjelo bh. političkim strukturama izmanipulirati da dobiju kredit bez uvjeta. Ne mislim da  Međunarodni monetarni fond neće dobiti novac nazad, vratit će to bh. poreski obveznici. Ali novac će se sad raspršiti, podijeliti, možda i pokrasti, a da nemamo nikakvih uvjeta i kontrole u što će se utrošiti. Da, ja sam da se slavine zatvore jer je to novac ne samo mog biračkog tijela nego i novac koji će građani BiH morati da vrate. Novac koji se dobije izvana mora se strogo kontrolirati, konkretni projekti pod nadzorom međunarodne zajednice, odnosno odgovornih koji će pratiti sprovođenje tih projekata. Samo na taj način se može dati novac, dakle, nikako bez kondicionalnosti.    

Da li je važnije sankcionirati Milorada Dodika ili dati podršku onom dijelu opozicije koji ne želi nastaviti njegovu politiku?

Ja mislim da je sankcija nešto što dolazi na kraju. Zato sam i malo kritičan prema međunarodnim strukturama, jer nisu dovoljno pratile, nisu se dovoljno brinule o političkim strukturama iz drugog ili trećeg reda, bez obzira na nacionalnu pripadnost. U BiH postoje izvrsni ljudi, talentirani i sposobni da naprave nešto od zemlje, samo im njihove vođe ne dozvoljavaju. 

Zašto onda međunarodna zajednica pridaje veću pažnju trojici lidera na vlasti nego što bi realno trebala? 

BAVIMO SE MARGINOM I SKANDALIMA

Toj trojici lidera na vlasti ne pridaje veliku pažnju samo međunarodna zajednica nego i mediji. Čime se bave mediji u BiH? Bave se Čovićem, Dodikom i Izetbegovićem. Da se bavi netko ljudima koji su pozitivni, dobrih namjera, konstruktivni, a to je 80 posto građana... Njima se nitko ne bavi. Bavimo se marginom, skandalima. Možemo prebacivati međunarodnoj zajednici grijeh, i ja sam kritičan prema njoj, ali moram reći da međunarodna zajednica ne može Bosnu i Hercegovinu slagati i preslagati, za to su zaduženi građani BiH, prije svega njihove političke strukture, koje sada ne rade ništa. Ne možete tražiti nešto od nas što niste spremni ni sami.

Slažete li se sa konstatacijom većine analitičara da Čoviću, Dodiku i Izetbegoviću odgovara da zadrže status quo? Ko u Bosni i Hercegovini ima takozvani Sanader sindrom?

IZBORNI ZAKON NIJE NAJBITNIJA TEMA

To je činjenica. Građani BiH izlaze na izbore. Čime se sad bavi javnost? Glavna tema je kako Izborni zakon sprovesti da Dragan Čović dobije svoje mjesto u Predsjedništvu BiH ili da ne budu Hrvati nadglasani. O toj temi možemo diskutirati, ali BiH ima niz problema. Što se tiče Izbornog zakona, još uvijek nije implementirana presuda Sejdić – Finci, a puno bitnija je tema od izbora članova u Predsjedništvo. Najviši organ demokratskog sustava ne funkcionira, a to je Parlament. Sva moć mora ići iz Parlamenta. Nitko se ne bavi funkcionalnošću institucija, neovisnim sudstvom, nitko se ne bavi temama zdravstva, obrazovanja, infrastrukture. Mora se stvoriti kritična klima; ovako kako sad vodimo diskusiju, to manje-više ide u korist ovoj trojici, koji će sve učiniti da se ne pomaknemo ni milimetar prema demokratskom društvu. Njima odgovara ovaj sustav zadnje rasističke države Europe, a to je BiH.  

Gospodine Juratoviću, da li je utopija s ovakvom politikom i lokalnim političarima očekivati u skorije vrijeme da Bosna i Hercegovina uđe u red modernih demokratskih država Evrope? 

Sa ovakvim politikom i ovakvim političarima siguran sam da je čista utopija. Ovakvi političari ne mogu se približiti bilo kakvoj EU, pa čak ni onoj Višegradske grupe, Orbanovoj i Kačinskog. 

Da li je Evropska unija sposobna da redefinira svoju politiku prema Zapadnom Balkanu kako bi odgovorila na sigurnosne izazove koji su rezultat djelovanja neodgovornih političara?

MENE PITAJU DA LI ĆE BITI RATA-TO JE KAPITULACIJA JEDNOG DRUŠTVA

Maloprije smo govorili o 14 točaka na kojima treba raditi, to je orijentir za EU. Sve ostalo je djelovanje Europske unije da ne dođe do katastrofe, a to je do rata. To je jedna priča. Druga priča je šta se radi politički na terenu BiH. Ne možete očekivati od Europske unije da radi onaj posao – a to sam doživljavao – koji treba raditi lokalna politika, koja je za to plaćena od građana BiH. Ne možemo mi raditi programe, a onda dolaze tzv. nacionalne vođe, koje skupa surađuju i svatko priča što ne ide. Mene ne interesira što u BiH ne ide, već se pitam što ide. Gledajte Daytonski sporazum. Na jednoj strani se govori... sve što napravimo je protiv Daytona, a na drugoj strani se kritizira kako Dayton onemogućava ovo ili ono. Neka mi netko kaže u BiH na koji način ga  Daytonski sporazum onemogućava da bude čovjek, da prati zdrav razum, da vodi kompromis, da pregovora. Ljudi iz BiH idu u Europu, naprimjer, u Njemačku, da bi živjeli u jednom uređenom sustavu. Ta uređena zemlja nije urađena napamet, ona je uređena jer ima građane koji se angažiraju da se stvore okviri da društvo bude normalno. To mora preuzeti BiH. Mene prije tri sedmice građani u Sarajevu pitaju da li će biti rata. Zamislite kad mene pitaju da li će biti rata nakon 26 godina od njegovog završetka, to je za mene znak da je to kapitulacija jednog društva! To je sramota jedne političke strukture. Svatko ko se zove političarem trebao bi propasti u crnu zemlju od srama, ali ta struktura uopće nema srama.

Evropska unija, kako sada funkcionira, udaljila se od vrijednosti na kojima je nastala. Sve je vidljiviji jaz između zapadnih i zemalja takozvane Višegradske grupe. Njemačka želi jaču institucionalnu Evropu, a Poljska i Mađarska sigurno ne. Šta treba mijenjati da, recimo, jedna stranka u Bugarskoj ne bude u prilici da bukvalno blokira proces integracija Sjeverne Makedonije? 

KONSENZUS U ODLUČIVANJU EU JE APSURD –OPASNOST BALKANIZACIJE UNIJE

Kad u onom momentu jedna desničarska stranka odlučuje o budućnosti cjelokupne Europe, ta EU nije vrijedna papira na kojem je nastala. Pod hitno se treba pobrinuti oko budućnosti Europe i načina kako će se ona  posložiti. Postoje dvije linije unutar EU, jedna bazirana na demokratskim vrijednostima i jačanju institucija, što je temelj Unije, druga koja želi da se sve odvija na političkom konsenzusu, a on je suprotan od onog što mi želimo, a to je politički kompromis kod kojeg ga svaka strana može pronaći sebi. Kod konsenzusa sve završava na nivou Orbana. Postoji opasnost balkanizacije Europske unije. 

Gospodine Juratoviću, 40 godina ste u politici, 16 godina ste zastupnik u Bundestagu, skori odlazak Angele Merkel s njemačke i evropske političke scene mnogi smatraju krajem jedne važne ere. Bez obzira na tu činjenicu, da li će Njemačka i dalje biti lokomotiva Unije?

MERKEL JE PRAVILA GREŠKE – NIJE SMJELA POSJETITI VUČIĆA

Ne znam zašto bi ta era bila važna. Gospođa Merkel je bila samo kancelarka jedne jake privredne zemlje, to je Njemačka, ona je bila samo kapetan na brodu Vlade sa svojim ministrima, najuspješniji je upravo budući predsjednik koalicijske vlade Olaf Scholz. Oko Merkel su se pravile legende koje nije zaslužila, jer je pravila teške greške. Ona nije smjela posjetiti Vučića. Ona je „stvorila“ tu radikalnu stranku u Bugarskoj koja sada blokira Sjevernu Makedoniju. Nije toliko sjajna karijera, barem što se tiče Zapadnog Balkana. Berlinski proces je bio putujući cirkus. Nadam se da će se sa novom vladom Njemačke i poslije izbora u Francuskoj ozbiljnije početi raditi na pitanju budućnosti Zapadnog Balkana.

federalna.ba/Aida Hasanbegović